Tingo María, Peru – Uzgajanje koke ponovno je u porastu u udaljenim tropskim dolinama Perua jer se trgovina drogom na andskom području premješta ovamo u želji da se nadjača Kolumbija, danas najveća izvoznica kokaina na svijetu.

Meksički i kolumbijski narkokarteli šire svoje poslovanje na Peru gdje se dvije frakcije gerilske skupine “Blistava staza” (Shining Path) već bore za nadmoć u trgovini kokainom. Trgovci osnaženi pojačanom potražnjom kokaina u SAD-u, Brazilu i dijelovima Europe zasad uspješno izmiču kampanjama za borbu protiv droge i potiču nasilje u državi koja se još oporavlja od dugogodišnjeg rata. “Borba protiv uzgoja koke nešto je poput pokušaja da se zaustavi vjetar”, izjavio je general Juan Zárate, koji je na čelu borbe protiv droge. Porast prodaje koke u Peruu pruža uvid u rat protiv droge u Južnoj Americi koji financira SAD, a ozbiljno se vodi već četiri desetljeća. Kad borba protiv narkotika uspije na jednoj lokaciji, kao što se to nedavno dogodilo u Kolumbiji, kojoj je SAD pomogao s pet milijardi dolara u proteklih de-set godina, uzgajanje se premjesti na neki drugi kraj Anda. To se dogodilo devedesetih, kad je uzgajanje koke prošireno u Kolumbiji nakon uspješne kampanje u Peruu i Boliviji. Nedavno su se uzgajivači koke raširili na desetak novih lokacija u Kolumbiji nakon uništavanja prskanjem iz zraka. Stručnjaci za narkoratove Anda to nazivaju efektom mjehurića s obzirom na to da jedan mjehurić nabubri kad se onaj pored njega stisne. “Politika Washingtona da intervenira u procesu krijumčare-nja samo olakšava učinkovitost i poduzetničke vještine trgovaca drogom”, kaže Paul Gootenberg, autor knjige “Andski kokain” (Andean Cocaine). Efekt mjehurića na vrhuncu je u prašumama središnjeg Perua, legendarnoj kolijevci kokainske industrije. Krajem travnja jedna je frakcija “Blistave staze”, pobunjeničke skupine koju se smatra odgovornom za desetke tisuća ubijenih od 1980. do 2000. godine tijekom rata protiv vlade, ubila dvojicu aktivi-sta za uništenje nasada koke i jednog policajca u središnjem dijelu Perua. Ista je regija doživjela prvi kokainski procvat u 19. stoljeću nakon što su njemački kemičari razvili formulu za proizvodnju kokaina od lista koke te ga proizvodili za legalnu trgovinu u SAD-u i Europi. Do sedamdesetih godina prošlo-ga stoljeća kokain je ovdje postao zabranjen, a peruanska je vlada iskorijenila velik dio nasada koke, što je vladarima kolumbijskih narkokartela otvorilo prostor za novi procvat te su počeli izvoziti peruansko lišće koke u inozemne laboratorije. Snage “Blistave staze” počele su štititi uzgajivače koke i Peruu osigurali mjesto najvećeg uzgajivača koke. Devedestih je predsjednik Alberto Fujimori vojnom akcijom uništio djelovanje “Blistave staze” na ovom području, gotovo potpuno iskorijenivši uzgoj koke. No danas uzgajivači opet sade. “Koka hrani našu djecu”, kaže Jacinta Rojas (45), uzgajivačica koja živi u blizini Tingo Maríje, te objašnjava da se koka može žeti čak pet puta godišnje, a kakao samo jedanput ili dvaput.

Porast uzgoja u središnjem dijelu Perua suprotan je od situacije u Kolumbiji u kojoj je prema izvješću Ujedinjenih naroda 2008. uzgoj pao za 18 posto. U Peruu je iste godine uzgoj porastao za 4,5 posto, a odl998. područja u kojima se uz-gaja koka porasla su za 45 posto. Uzgoj raste i u Boliviji, međutim u cjelokupnoj proizvodnji zauzima metričkih tona kokaina, a u Peruu kojem smo bili osamdesetih”, ka-treće mjesto. Pripadnici jedinice za borbu protiv narkotika u Limi glavnom gradu Perua, tvrde da je kih tona kokaina za izvoz, što je bu protiv narkotika ove godine Peru već nadmašio Kolumbiju u otprilike 45 metričkih tona više doseže 71,7 milijuna dolara, nešto izvozu kokaina. Ako se nastave trenutni trendoviuzgoja, do 2011. ili 2012. mogli novoproširene policijske baze u nosti pri Katoličkom sveučilištu u bismo nadmašiti Kolumbiju kao Tingo Maríji te nadzire peruan-Peruu, otkrila je da su vlasti 2008. najvećeg proizvođača lista koke, ske skupine koje pregledavaju godine u Kolumbiji zaplijenile 180 što bi nas dovelo do istog stanja u obližnje doline i ručno uništavaju grmove koke. “Trgovinu drogom u Peruu smatramo dijelom regionalnog i globalnog fenomena”, kaže Abelardo A. Arias, direktor odj ela za narkotike pri američkom veleposlanstvu u Limi. Dio ame-ričke financijske pomoći Peruan-ci ulažu u kupnju kaciga i prsluka za zaštitu od mina koje je na ovom području postavila “Blistava sta-za”. Drugi dio pomoći odlazi američkim tvrtkama kao što je Dyn-Corp, koji održava helikoptere za nadzor u Tingo Maríji. Iz jednog od tih helikoptera general Horatio Huivin, šef jedinice peruanske policije za borbu protiv narkotika, vidio je polja koke samo nekoliko minuta udaljene od Tingo Maríje. “Upali smo u začarani krug”, kaže Huivin.

Simon Romero
Andrea Zárate pridonijela izvještaju iz Lime