Na europskom bankarskom tržištu sve je više straha. Prema podacima Bloomberga, prodaja bankarskih obveznica u svibnju bila je na najnižim razinama od propasti američke banke Lehman Brothers u rujnu 2008. godine. Banke sa sve manje volje posuđuju novac jedna drugoj i radije ga deponiraju u Europsku središnju banku (ECB). Zatoj u kreditiranju bi, strahuju neki, mogao dovesti do nove kreditne krize.

Depoziti u ECB-u na rekordno su visokim razinama te je sredinom prošlog tjedna tamo bilo deponirano čak 369 milijardi eura. Glavni razlog za ovakvu nesigurnost na tržištu jest to što nije u potpunosti poznato koliko su europske banke izložene dugu problematičnih država eurozone, Grčke, Portugala i Španjolske. “Mnogo je nepovjerenja. Banke radije trguju s ECB-om nego između sebe”, izjavio je Christopher Rieger iz frankfurtske Commerzbank. Sve bi se to moglo odraziti na protočnost kreditnih tokova ionako “začepljenih” financijskom krizom od prije dvije godine, a samim time i na dinamiku ekonomskog oporavka. O pesimizmu na bankarskom tržištu govori i podatak da je indeks Markt iTraxx Financial, koji mjeri troškove osiguranja bankarskog duga, prošloga tjedna dosegao 208 baznih bodova. To je tek dva boda manje nego nakon propasti Lehman Brothersa. Nepovjerenje na međubankarskom tržištu čini banke sve ovisnijima o posuđivanju od ECB-a. Prošli je tjedan 96 banaka “razgrabilo” 122 milijarde eura tjednih pozajmica europske središnje banke. U navali ih nije spriječila ni kamata od jedan posto iako je tjedni Euribor, referentna kamatna stopa, na 0,37 posto. Koje su banke konkurirale za pozajmice, Europska središnja banka nije otkrila. Svoj obol u olakšavanju napete situacije dat će i Baselski odbor za nadzor banaka. Naime, planira se dopuna regulative prema kojoj bi se od banaka zahtijevalo da iznos dugoročnih kredita ili depozita bude jednak godišnjim bankarskim potrebama financiranja.

Predsjednik EU

Kriv je jaki euro
Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy kazao je u intervjuu londonskom Financial Timesu kako je posljednjih godina jak euro skrivao razmjere fiskalnih problema u eurozoni. “Euro je postao jaka valuta s vrlo malom razlikom u kamatama na državne obveznice. Bio je neka vrsta droge. Nije nas upozoravao na probleme”, istaknuo je van Rompuy. Dodaje kako je eurozona prošli mjesec bila na rubu sloma koji je mogao izazvati (novu) svjetsku krizu. Predsjednik Europske unije također je iskritizirao financijska tržišta zbog pretjerane reakcije.