Za predsjednika Poslovnog vijeća HGK za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom jučer je izabran Franjo Gregurić, bivši premijer i saborski zastupnik HDZ-a koji je nedavno postao i predsjednik Nadzornog odbora IGH. “Do sada smo zanemarivali to tržište koje je zbog energenata, metala i minerala partner svim velikim svjetskim tvrtkama. Otvaranjem predstavništva HGK u Moskvi s malim se zakašnjenjem okrećemo Rusiji, a na taj način otvaramo vrata i prema drugim državama bivšeg SSSR-a”, rekao je Gregurić. On je postavljen na čelo Poslovnog vijeća za suradnju s Ruskom Federacijom, koje je tijelo otvorenog tipa čije će se članstvo moći proširivati, jer on, kako objašnjava Dunja Konjevod, potpredsjednica HGK za međunarodne odnose, “jako dobro poznaje to tržište, ima poznanstva i može ih iskoristiti”. Na otvaranju predstavništva u Moskvi 19. lipnja trebalo bi doći i do drugog susreta premijera Jadranke Kosor i Vladimira Putina.

Količine plina
“Spremamo se na veliki povratak na veliko ali i zahtjevno rusko tržište, za koje, unatoč činjenici da su brojne tvrtke bile prisiljene zatvoriti predstavništva, postoji veliki interes. To zatvaranje predstavništava uz otvaranje dobrih političkih odnosa za nas je bio signal za nastup, kaže Konjevod, dodajući da će predstavništo u Rusiji uz poslovno vijeće u Zagrebu biti mjesta na kojima bi poslovni ljudi iz Hrvatske trebali dobiti sve relevantne informacije o tom tržištu, kao i priliku za zajednički posjet, za koji su domaći gospodarstvenici sve zainteresiraniji. Pritisnuti nedovoljnom potražnjom na domaćem tržištu i padom investicija domaće tvrtke sve češće sudjeluju u posjetima gospodarskih delegacija takozvanim novim tržištima, od Afganistana, Bjelorusije do arapskih zemalja. Prije nekoliko godina gospodarstvenike se, kaže Konjevod, moralo nagovarati na takav oblik posjeta, a sada je uobičajeno da se na obavijest o organiziranom posjetu odazove i do pedesetak tvrtki i to ne samo velikih. Dobra prilika za takvu vrstu posjeta su i sastanci međudržavnih odbora ili komisija za gospodarsku suradnju, koje pojedine zemlje preferiraju kao model uspostavljanja ekonomske suradnje između dviju država. Takav je slučaj upravo s Rusijom s kojom je održano pet zasjedanja Međuvladine hrvatsko-ruske komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno tehničku suradnju, a sljedeća se planira održati na jesen u Zagrebu. Uz pitanja poput tretmana stranih ulagača, na posljednim sastancima rusko-hrvatske komisije, razgovaralo se i o količinama plina za Hrvatsku jer se razgovori o toj temi u Rusiji ne zadržavaju na razini kompanija.

Tempo susreta
“Koncept rada i snaga pojedinog odbora ili komisije ovisi od zemlje do zemlje, a takva tijela iznimno su bitna kada se uspostavlja suradnja s pojedinom zemljom jer je na novom tržištu bitno zadobiti povjerenje”, kaže Konjevod. S nekim državama redoviti tempo susreta je održan, primjerice sa Slovenijom, Turskom, pa i Indijom ili Kinom s kojom bi se u drugoj polovici ove godine ili tijekom sljedeće održala 9. sjednica Odbora u Pekingu.

Dobra iskustva

Što Vlada planira s Iranom?
Sjednica iransko-hrvatskog gospodarskog odbora nekoliko se puta odgađala. U HGK tvrde da je Iranu zainteresirani za održavanje sjednice komisije, kao i za poslovanje s Hrvatskom zbog dobrih iskustava s hrvatskim tvrtkama. HGK može ispitati interes za suradnju s Iranom, kaže Konjevod, iako se ne zna kakva je vizija vlade prema tom tržištu.