Računovodstvo podrazumijeva mjerenje, tumačenje i opisivanje ekonomskih aktivnosti određenog subjekta. Svrha računovodstva je da odgovorno prikaže financijsku sliku poslovnog subjekta na načelu trajnosti poslovanja – istinito, potpuno i prikladno za analize bez obzira da li subjekt posluje radi ostvarenja dobiti ili ne. Dvojno knjigovodstvo znači da se istodobno knjiže dvije stavke ( duguje- potražuje ) za svaku poslovnu promjenu, čime se osigurava ukupni obuhvat i praćenje kretanja imovine, obveza i vlasničke glavnice te njihova ravnoteža. Zasniva se na bilanci koja ima dvije, po vrijednosti jednake strane. S jedne strane je prikazana imovina, a s druge izvori imovine. Financijski rezultat vidljiv je na strani izvora imovine.

Sustavni pregled
Bilanca (engl. Balance, njem. Bilanz) je sustavni pregled imovine, kapitala i obveza na određeni datum (najčešće 31. 12). Bilanca je dvostrani računovodstveni iskaz koji ima uravnoteženu desnu i lijevu stranu. Sastoji se od dva sastavna dijela, aktive i pasive. Računovodstvenim jezikom imovina se naziva aktiva, a izvori imovine u našoj dosadašnjoj praksi nazivaju se jednim imenom pasiva. Bilancom stanja utvrđuje se cjelokupna aktiva (imovina) i cjelokupna pasiva (izvori financiranja). Pruža korisnicima informacije o tome što poduzeće ima na određeni dan (aktiva), što poduzeće duguje i što mu ostaje kad se od imovine oduzme obveza (pasiva). Bilanca je podloga za financijsku analizu, analizu zaduženosti, profitabilnosti, likvidnosti i aktivnosti. Kao najvažniji financijski izvještaj predmet je revizije. Izrada bilance stanja neodvojiva je od izrade bilance uspjeha, odnosno računa dobiti i gubitka ( koji prikazuje prihode i rashode te financijski rezultat ostvaren u određenom vremenskom razdoblju ). Aktiva je dio bilance poduzeća koja obuhvaća: potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital; dugotrajna nematerijalna imovina koju čine izdaci za razvoj, koncesije, patenti licencije, robne i uslužne marke, goodwill; dugotrajna materijalna imovina koju čine zemljišta, građevinski objekti, postrojenja i oprema, alati, pogonski inventar i transportna imovina, te biološka imovina; dugotrajna financijska imovina koju čine ulaganja u vrijednosne papire, udjeli (dionice), dani zajmovi, depoziti i sudjelujući interesi, dugotrajna potraživanja; odgođena porezna imovina; te kratkotrajna imovina.

Stavke pasive
U aktivu također spadaju zalihe koje čine sirovine i materijal, proizvodnja u tijeku, gotovi proizvodi, trgovačka roba i ostala imovina namijenjena prodaji, kratkotrajna potraživanja koja se sastoje od potraživanja od povezanih poduzeća, kupaca, sudjelujućih poduzetnika, od zaposlenika i članova poduzetnika, od države i drugih institucija, dani zajmovi, depoziti i sudjelujući interesi, novac u banci i blagajni, plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihod, te gubitak iznad kapitala. Pasiva je dio bilance poduzeća koji obuhvaća: kapital i rezerve; temeljni (upisani) kapital; Kapitalne rezerve; rezerve iz dobiti koje čine zakonske rezerve, rezerve za vlastite dionice, vlastite dionice i udjeli te statutarne rezerve. U nju također spadaju revalorizacijske rezerve; zadržana dobit tj. dobit prethodnih razdoblja; preneseni gubitak tj. gubitak prethodnih godina; dobit poslovne godine; gubitak poslovne godine; dugoročne obveze koje čine obveze prema povezanim poduzetnicima, obveze za zajmove, depozite, obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama, obveze za predujmove, obveze prema dobavljačima i obveze po vrijednosnim papirima. U pasivu također spadaju kratkoročne obveze koje čine obveze prema povezanim poduzetnicima,obveze za zajmove, depozite, obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama, obveze za predujmove, obveze prema dobavljačima, vrijednosnim papirima, zaposlenicima, obveze za poreze, doprinose i slična davanja, obveze s osnove udjela u rezultatu i obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji, te odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja. Možemo zaključiti da je bilanca najznačajniji financijski izvještaj, jer pruža informacije o financijskom položaju poduzeća.

Standardi

Unificirani obrasci
Stupanjem na snagu novog Zakona o računovodstvu 1. siječnja 2008., te primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, unificirani su obrasci financijskog izvještavanja neovisno o veličini gospodarskog subjekta. Pozicije aktive i pasive raspoređene su prema kriteriju opadajuće ročnosti. U aktivi to znači raspored pozicija od dugotrajne imovine prema kratkoročnim potraživanjima, dok u pasivi to znači raspored pozicija od vlasničkog kapitala prema kratkoročnim obvezama.