Dionice Agrokora i Jamnice vrijedne 475 milijuna eura založene su kao osiguranje kredita još u listopadu prošle godine. Dug mora biti vraćen do 23. studenoga sljedeće godine.
Prema podacima iz oglasa javne bilježnice Katice Valić objavljenog u Narodnim novinama, Agrokoru je Jamnica založni sudužnik i izvorni jamac, dok su ostali izvorni jamci Konzum, Ledo i Zvijezda. Kao dodatni jamci navedene se tvrtke Agrokor-Trgovina i PIK Vinkovci. Tražbinu od 475 milijuna eura, uvećanu za kamate, naknade, troškove, provizije i ostale izdatke, potražuju dva suvjerovnika, austrijska UniCredit Bank Austria te britanska BNY Corporate Trustee Services. Austrijska je banka navedena i kao povjerenik osiguranja, dok je britanska institucija i povjerenik imatelja obveznica, odnosno skrbnik. Agrokor ne kotira na Zagrebačkoj burzi pa nije moguće izračunati tržišnu cijenu njegovih dionica. Što se tiče Jamnice, Agrokorov udjel u toj tvrtki od 80 posto vrijedi 658,6 milijuna kuna, odnosno 90,7 milijuna eura. No zato Agrokorov udjel u tvrtkama jamcima pokriva eventualni nedostatak novca za isplatu duga. Udjel u Ledu vrijedi više od milijardu kuna, u Zvijezdi dvije milijarde kuna, a u Konzumu više od 2,5 milijardi kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.http://www.poslovni.hr/vijesti/s-tim-apetitom-bolje-bi-prosao-2010-133546.aspx
@Goldfinger
Gore ti je link za članak. Kupon je 10%, ali su obveznice izdane sa diskontom pa je prinos na obveznice pri izdanju bio 10,625%.
Pošto aranžeri cijele priče (mislim da su to bili Unicredit i SocGen) sigurno nisu radili besplatno već su naplatili nekakvu naknadu, pretpostavljam da se krajnja cijena tog kapitala (gledaj na to kao na EKS kod običnog kredita) penje preko 11,00%.
Malo sam proucavao spread-ove i naletio na zanimljivi clanak pa ako imas volje ga procitaj…http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=aYUeBnitz7nU…jos jedan dokaz da se potpuno napusti razmisljanje da su trzista uvijek efikasna…kada se malo bolje prouci situacija u kojoj se nalaze svijetske financije lako dojdemo do zakljucka kako je Goldman Sachs ostvario rekordnu dobit prosle godine unatoc krizi,vjerujem da niti ove godine nece razocarati,posto u takvim uvijetima oni plivaju ko riba u moru…jer kao jedna od rijetkih prezivjelih investicijskih banaka mogu iskoristiti nelogicnosti koje su se pojavile na trzistu uz vrlo nizak trosak zaduzivanja i s manjom konkurencijom koja inace smanjuje spread-ove i samim time mogucnosti za zaradu…jos jedan dokaz da oni koji znaju sto rade mogu zaraditi i u ovakvim trzisnim uvijetima…
Mislim da si malo zastranio u ovoj prici o kreditnom rejtingu jer je logicno da kompanija ne moze imati bolji rejting od drzave u kojoj obavlja vecinu svog poslovanja (niti Coca-Cola nema bolji rejting od SAD-a)…kada bi situacija bila obrnuta odnosno kada bi kamata na obveznice kompanije bila manja nego kamata na drzavne obveznicene u kojoj navedena kompanija obavlja vecinu svoga poslovanja na razvijenim trzistima bi imao hrpu tkz. “arbitrazera” koji bi shortali navedenu korporacijsku obveznicu i kupili drzavnu obveznicu uz dosta veliki leverage spekulirajuci da ce se taj spread bar smanjiti a po logici stvari i obrnuti…posto nisam citao financijsko izvjesce Agrokora tesko mi je komentirati njihov cash flow ali takodjer je logicno da im se kreditni rejting smanji dok kod se nalaze u ekspanziji npr. ove godine je zbog velike investicijske ekspanzije (Burlington,Goldman,Harley…) smanjen kreditni rejting Berkshire Hathaway-a sta ne znaci da ce kompanija propasti ili da je u losijoj pozicji za zaradu nego prosle godine samo znaci da postoji veci rizik sto cesto aludira na to da postoji i veca mogucnost zarade (osnova ekonomije i trzista “veci rizik veci profit”)…osim toga budi siguran da u 10 dionica koje su ostvarile najveci rast u bilo kojoj godini nece biti niti jedna iz najvisih kreditnih rejtinga….e sada da li ce se te Agrokorove investicije u buducnosti isplatiti ili ce im se obiti o glavu odnosno bilancu to je sasvim drugi par rukava…
P.S. kod usporedbe Hrvatskog kredit rejtinga kao i Agrokorovog s npr. Europskim uzmi u obzir dosta veliku premiju na valutni rizik odnosno Kunu
Ja se pitam hoću li doživjeti da u Poslovnom dnevniku (ili nekim drugim novinama u Hrvatskoj, svejedno kojima) vidim jedan stručno i analitički objektivno napisan članak o Agrokoru.
Na stranu njegovi brojni, sve redom neuspješni pokušaji akvizicija. O Agrokoru – njegovom rastu, širenju i poslovanju – najviše govori njegov kreditni rejtinig koji je danas B2. Kada je emitirao prve obveznice prije skoro dvadeset godina imao je još kreditni rejting Ba. Dakle njegov kreditni rejting je kroz rast i razvoj ne rasao nego padao.
Za one koji to neznaju: Hrvatska (još za sada) ima kreditni rejting BBB- (minus) iliti Baa3 po Moody’s što je posljednja “recka” na liniji koja dijeli investicijski od spekulativnog rejtinga.
Rejting Agrokora je dakle za cijeli jedan razred koji ima tri “recke” ispod rejtinga Hrvatska kao države.
Međutim, tržišna ekonomija i poduzetništvo su nešto što se u Hrvatskoj još uvijek slabo razumije a zajedno s njima pojam tijeka novca iliti cash flow; osnovnog elementa u poslovanju kako kompanije tako i države.
Nije stoga nikekvo čudo da Komisija EU u svojim odišnjim izvješćima za Hrvatsku i Tursku koristi izraz “a functioning market economy” (što se u službenom prijevodu MVPEI-a očito namjerno iskrivljeno prevodi kao “učinkovita tržišne ekonomija”).
U “pravoj” tržišnoj ekonomiji Agrokor bi već poodavno završio u stečaju.
Uključite se u raspravu