Kako ispravno reagirati na krizu u kojoj se našao euro i neke zemlje Europske unije? Europski povjerenik za unutarnje tržište Michael Barnier zalaže se za uvođenje svojevrsnog fonda u koji bi banke morale uplaćivati novac.

Barnier je pojasnio da je riječ o fondu iz kojeg bi se u slučaju nužde financirali stečajni postupci onih banaka koje se nađu pred propašću. Barnier navodi da su bankovni sustavi u Europi i SAD-u toliko različiti da ta naknada ne bi negativno utjecala na poslovne rezultate europskih banaka. Barniera je na iznošenje tog prijedloga u javnost “motivirao” šok koji je u svijetu izazvala kriza bankarskog sektora. “Ako se ovakva situacija ikada ponovi, mi moramo biti spremni. Bolje spriječiti nego liječiti. To je recept za uspjeh i u slučaju financijskih katastrofa, ali i u slučaju prirodnih katastrofa ili u industriji. Zato mi sad moramo nabaviti alat koji ćemo početi koristiti u trenutku kad budemo smatrali da je to potrebno”, kaže povjerenik. Drugi Barnierov motiv za predlaganje “bankarske naknade” je očito želja da izgovori ono što priželjkuju građani. Do sada su upravo oni (kao porezni obveznici) morali “uskakati” i spašavati bankarski sustav od kolapsa. Za to je u Uniji, prema navodima Europske komisije, potrošeno oko 13 posto BDP-a. I to je jedan od razloga previsokog duga u nekim zemljama. Barnier ne želi da se takva situacija ponovi. “Porezni obveznici ne smiju biti pozivani da daju svoj doprinos u uklanjanju pogrešaka i pogrešnih poteza menadžmenta cijelog niza banaka”. Barnier ipak u svojoj funkciji mora razjasniti puno propusta i grešaka u sustavu. Novac koji bi banke uplaćivale u poseban fond ne bi se smio koristiti za financiranje dosadašnjih troškova krize ili za spas posrnulih banaka, država ili eura. “Riječ je o fondu za slučaj nužde, a ne o fondu za spas banaka koje su u krizi. Ideja nema nikakve veze s njemačkim prijedlogom uvođenja poreza na bankovne transakcije koji smatram prilično zanimljivim, no to nije ono što ja imam na umu.” Riječ je dakle o fondu iz kojeg bi se financirali stečajni postupci financijskih institucija kojima prijeti stečaj. Svaka zemlja članica EU utemeljila bi vlastiti fond, a onda bi se sve nacionalne fondove umrežilo i harmoniziralo. Komisija se brine zbog mogućega nekoordiniranog djelovanja zemalja članica. Šveđani su već u praksi uveli bankovnu naknadu, Njemačka je najavila uvođenje, a neke druge zemlje se protive toj ideji. Barnier mora djelovati i spriječiti kaos. Europska središnja banka upozorava na opasnost da bi naknada, ovisno o visini, mogla previše opteretiti banke i negativno utjecati na njihovo poslovanje. Što će biti od prijedloga Komisije, tek ćemo vidjeti. O njima će se razgovarati na sljedećem susretu na vrhu šefova država i vlada zemalja članica EU u lipnju, odnosno na sastanku na vrhu skupine G20 u Torontu.