Znate li tko su Wilhelm Nölling i Wilhelm Hankel? Nölling je bivši član vijeća njemačke središnje banke, a Hankel je sveučilišni profesor ekonomije.

Dva Wilhelma povezuje to što su se još 1999. godine, usred najveće euforije zbog uvođenja eura, protivili zajedničkoj valuti. Njemačkom Ustavnom sudu podnijeli su i tužbu zbog ulaska Njemačke u eurozonu, ali je ta tužba, naravno, odbijena. Hankel je tada, a svoju retoriku nije promijenio ni danas, tvrdio kako će euro doživjeti sudbinu mitskog Ikara – htjet će poletjeti, a završit će bolnim padom. Iako su euru krila trenutno malo opaljena, proročanske riječi dvojice Wilhelma možda se neće potpuno obistiniti. No, trenutna dužnička kriza razotkrila je da mnoge stvari s eurom koje su od početka postavljene na krive temelje sada dolaze na naplatu. Stvaranjem eura stvorena je valuta bez države, što je povijesni presedan. Presedan je i da postoji zajednička monetarna politika Europske središnje banke, a ne postoji druga strana medalje, zajednička fiskalna politika. Na dokument na kojem se temelji eurozona, Sporazum o rastu i stabilnosti, članice se nisu previše obazirale. Prema Bloombergovim podacima, u 11 godina eura većina članica nije poštivala barem jedan od tri uvjeta. Belgija i Italija probijale su kriterije svih 11 godina, a Grčka devet godina, koliko i ima euro. Jedino se Luksemburg i Finska u potpunosti drže maastriških kriterija. Dok je bilo jeftinog novca problemi su se gurali pod tepih. Sada je voda došla do grla i mora se krenuti u reforme. Posljedica će biti da će država koja će ubuduće htjeti ući u eurozonu morati dokazati da je dugoročno sposobna za to. Što znači da će Hrvati još dosta pričekati na euro.