Unatoč više od milijardu kuna od dividende T-HT-a isplaćene u ponedjeljak institucionalnim i malim ulagačima, u sljedećih nekoliko dana ne treba očekivati pojačanu likvidnost na domaćem tržištu kapitala, ocjenjuju analitičari.

A da tržište vapi za svježim novcem dovoljni govori podatak kako je prošlog tjedna dionički promet na ZSE dosegao 80,5 milijuna kuna, što je u prosjeku nešto više od 16 milijuna kuna dnevnog prometa. “Sigurno je da će se jedan dio novca sliti na tržište, a mogao bi biti reinvestiran uglavnom u likvidnije dionice”, procjenjuje Roman Rinkovec, investicijski savjetnik u Credosu. No prema njegovu mišljenju jačanje likvidnosti uz rast domaćih dioničkih indeksa prije svega ovisi o trendovima na globalnim tržištima kapitala. “Pozitivan trend kod nas ovisit će o hrabrosti domaćih ulagatelja, a oni se neće ohrabriti ako se ne ohrabre inozemni ulagači. Jako je bitno da situacija na inozemnim burzama bude povoljnija”, kazao je Rinkovec. Što se tiče globalnih trendova, Rinkovec dodaje kako, općenito gledajući, nije optimist jer za to ne vidi razloga. “Može se dogoditi neka pozitivna vijest koja bi mogla na dan ili dva pozitivno utjecati na inozemne burze”, smatra Rinkovec. Situacija na inozemnim tržištima za sada je daleko od optimistične. Euro je na najnižim razinama u odnosu na dolar u posljednje četiri godine, a strahovanja od širenja krize u eurozoni još su prošli tjedan oslabila burzovne indekse u Europi, SAD-u i Aziji. Ponedjeljak je donio i novi pad na domaćem tržištu pa je CROBEX oslabio za 1,27 posto, na 2037,15 bodova.

Govoreći o stanju na inozemnim tržištima, Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera, smatra da je za sada izgledniji nastavak negativnog trenda nego oporavak financijskih tržišta. “Vijest o objavi paketa pomoći problematičnim članicama eurozone od 750 milijardi eura ‘ispuhala’ se već nakon nekoliko dana”, podsjeća Klemen. Gledajući kroz tu prizmu, jedan od predstavnika obveznih mirovinskih fondova neslužbeno je ustvrdio kako vjeruje da će “većina društava koja dobiju dividendu HT-a iskoristiti taj kapital za vlastitu likvidnost. Sve drugo je zapravo nerealno. Sada se novac čuva za bolja vremena”. Iz Raiffeisen obveznoga mirovinskog fonda su poručili kako “se ne mogu upuštati u javne špekulacije kamo će odlaziti novac od dividende niti u prognozu budućih kretanja dionice HT-a. Raiffeisen OMF dobivenu će dividendu ulagati u skladu sa svojom investicijskom politikom”. Davor Špoljar, analitičar Erste vrijednosnih papira, smatra da je moguće da se određeni manji dio HT-ove dividende prelije na tržište kapitala iako će i za takav scenarij biti potreban pozitivan sentiment na burzi. “Trenutne negativne vijesti s tržišta sugeriraju da bi dio dividende distribuiran fizičkim osobama mogao završiti u potrošnji. S druge pak strane pravne bi osobe mogle balansirati između ostalih investicijskih prilika u zemlji i inozemstvu, ali uvažavajući sentiment na burzi”, rekao je Špoljar.