Europska unija kreće u snažniju fiskalnu koordinaciju. Izvršno tijelo Unije, Europska komisija (EK), u srijedu je objavilo prijedlog prema kojem bi zemlje članice EU27 međusobno nadzirale svoja gospodarstva i proračunsku politiku.

Od sada će europski ministri financija proračunske prijedloge svojih država najprije predstaviti svojim kolegama, a tek nakon toga će o proračunu raspravljati nacionalni parlamenti. Rasprava pred ministrima financija o prijedlogu proračuna svake države bit će mnogo detaljnija nego do sada, piše Financial Times. Zaoštravanje ekonomskog upravljanja trebalo bi učvrstiti funkciju sadašnjeg Sporazuma o stabilnosti i rastu koji je temelj eurozone, smatra EK. Osim toga Komisija je predložila da se posljednji mehanizam za sanaciju javnih financija dogovoren u ponedjeljak uobliči u stalni. Europski povjerenik za monetarna pitanja Olli Rehn pojasnio je kako će se mehanizam financijske pomoći koristiti kao posljednje rješenje u obliku zajmova s “tako neprivlačnom kamatnom stopom da nitko dobrovoljno ne poželi te zajmove”. Prijedloge EK moraju usvojiti nacionalni parlamenti zemalja članica, a ako se to dogodi, Europa će svjedočiti najznačajnijoj reformi upravljanja eurozonom od uvođenja eura 1999. godine. Čelnik EK, Jose Manuel Barroso, novinarima je rekao kako Komisija želi pokazati kako je ozbiljna prema temeljnim reformama koje su potrebne. “Sada moramo doći do korijena problema”, istaknuo je Barroso.

Oštre granice
Neupitno je da prijedlog Bruxellesa cilja na sprečavanje golemih proračunskih deficita svojih članica u budućnosti. Iako članice EU neće imati mogućnost prisile da druga država “prepravi” svoj prijedlog proračuna, imat će mogućnost pritiska da proračun bude što je moguće više realan s obzirom na ekonomski rast i stope inflacije. Neke odredbe Sporazuma o stabilnosti i rastu također će biti izmijenjene kako bi se veći naglasak stavio na potrebu državnih rezanja javnog duga. Na primjer, ako neka država bude imala javni dug od 100 posto BDP-a umjesto dopuštenih 60 posto, od nje će biti zatraženo da deficit proračuna smanji ne samo ispod dopuštenih tri posto, već onoliko koliko je potrebno da se javni dug kontinuirano smanjuje. Nedostatke sadašnjeg Sporazuma o stabilnosti i rastu priznao je i Olli Rehn. “Vremena prije krize nisu iskorištena za smanjivanje duga, a makroekonomske neravnoteže bile su ignorirane”, rekao je Rehn. No upitno je hoće li prijedlog reforme upravljanja eurozonom, iako povijesni po svojoj važnosti, biti prihvaćen u svim parlamentima.

Britanski referendumi
U Bruxellesu najviše strahuju od nove konzervativno-liberalne vlade u Londonu. Iako čelnik liberalnih demokrata Nick Clegg slovi kao eurofil, jedan od ključnih zahtjeva lidera konzervativaca Davida Camerona za stvaranje koalicije bio je da se o svakom novom prenošenju britanskog suvereniteta na EU odlučuje na referendumu. Švedski premijer Fredrik Reinfeldt kazao je kako je “malo čudno” da se prijedlog odnosi i na države sa zdravim javnim financijama poput Švedske. Prema pisanju njemačkog Spiegela, prijedlogu su navodno neskloni i “motori EU”, Njemačka i Francuska.