Nakon odobrenoga rekordnog trogodišnjeg paketa pomoći Europske unije (EU) i Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) od 110 milijardi eura, Europa je Grčkoj pružila još jednu ruku pomoći. Europska središnja banka (ECB) u ponedjeljak je objavila kako je suspendirala zahtjev o minimalnom kreditnom rejtingu za imovinu grčke vlade u operacijama održavanja likvidnosti. Pojednostavljeno, ECB će i dalje kao kolateral za zajmove primati grčke državne obveznice bez obzira na rejting koje im budu dodijelile privatne rejting agencije. Suspenzija će trajati do daljnjega.

‘Junk’ obveznice
Podsjetimo, američka agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s (S&P) prošli je tjedan grčkim obveznicama dodijelila bezvrijedan tzv. junk status, pa je Atena postala ovisna o rejtingu koje dodjeljuju ostale agencije. Potez ECB-a već je postao kontroverzan, a neki analitičari smatraju da bi mogao imati katastrofalne posljedice za grčki, ali i europski bankovni sustav. Kako nema službenih podataka, procjene govore kako kolateral u grčkim obveznicama kod ECB-a vrijedi nekoliko desetaka milijardi eura. Olakšavanju grčke pozicije pridružio se i austrijski ministar financija Josef Pröll, otkrivši medijima kako će ministri financija eurozone uputiti apel bankama u svojim državama da se ne povlače iz Grčke i ne prekidaju kreditne linije. ECB bi s druge pak strane na sebe mogao navući optužbe kako favorizira jednu članicu eurozone na štetu ostalih. Međutim, ECB-ova suspenzija zahtjeva o minimalnom kreditnom rejtingu možda ponajbolje pokazuje koliko je situacija u eurozoni kritična te kako se središnja europska monetarna vlast ne libi ni neuobičajenih mjera kako bi spriječila širenje krize.

Bez uspjeha
Potez ECB-a pokazuje i sve otvoreniju netrpeljivost između Frankfurta i Wall Streeta, odnosno ECB-a i agencija za kreditni rejting. Naime, u posljednjih nekoliko dana ECB-ov odbor guvernera oštro je kritizirao odluku S&P-a o snižavanju grčkog rejtinga, a posebno “tajming” te odluke. No kako god bilo da bilo, dan nakon objave prvog paketa pomoći za neku članicu eurozone Bruxelles ipak nije uspio u svojoj primarnoj zadaći, smirivanju financijskog tržišta i povećanju atraktivnosti grčkih dužničkih vrijednosnica. Prema pisanju Reutersa, financijska su tržišta u ponedjeljak prilično skeptično reagirala na odluku o trogodišnjoj pomoći Ateni. Euro i dalje slabi u odnosu na dolar, a traženi prinos na grčke obveznice blago je opao na razine s početka prošloga tjedna. Investitori očito i dalje sumnjaju u grčku sposobnost provođenja oštrih mjera štednje na temelju kojih je Atena i dobila pomoć. “Ne izgleda da je tržište uvjereno u uspjeh, to je priča koju govori euro”, rekao je neimenovani sugovornik Reutersa.

Dugoročna (ne)održivost
Uz skepsu ulagača, dužnička se kriza sve više prelijeva na Portugal i Španjolsku za koje se sve češće govori kako su iduće na redu ako financijsko tržište ne počne vjerovati u Grčku. “Dugoročna održivost ove razine štednje mora biti dovedena u pitanje”, kazao je Reutersu Tony Morris, valutni analitičar u sidnejskom ANZ Banku. Dugoročna održivost koju spominje Morris proizlazi iz programa štednje koji je grčki premijer predstavio kao zalog dobivanja EU/MMF pomoći. Ukidanje 13. i 14. plaće i mirovine, trogodišnje zamrzavanje plaća u javnom sektoru i povećanje stope poreza na dodanu vrijednost na 23 posto pri vrhu su vladine agende. Čak i ako plan štednje bude potpuno implementiran, ostavit će Grčku s dugom od 140 posto BDP-a do 2014. godine i nešto slabijom ekonomijom koja je taj dug sposobna otplatiti. Ove se godine predviđa pad BDP-a od četiri posto, a sljedeće od 2,6 posto.