EN DE

Neizgledna reforma financija

Autor: Tomislav Pili
22. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Prije godinu dana na globalnoj razini vladao je konsenzus o potrebi reforme financijskog sustava, no razrada nije jednostavna

Rasprave o globalnoj reformi financijskog sustava sve više imaju nacionalistički predznak. Prema pisanju Wall Street Journala predstavnici vlada i bankarskog sektora diljem svijeta nikako se ne mogu složiti glede pitanja kolike bi trebale biti kapitalne rezerve banaka, što je jedan od najtemeljnijih pokazatelja sigurnosti banaka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rasprave o financijskoj reformi, preciznije reformi regulatornog okvira Basel II, traju već više od godine dana. U travnju prošle godine na londonskom “summitu” skupine G20 lideri su se “zavjetovali” da će stvoriti harmonizirana pravila za sigurniji bankarski sustav u budućnosti. Nova pravila zahtijevala bi od banaka bolju likvidnost i držanje većih kapitalnih rezervi. Vladini predstavnici, poučeni opsegom nedavne financijske krize i njezinim posljedicama, smatraju da kapitalne rezerve moraju biti veće nego do sada, ali se ne mogu složiti oko temeljnih pojmova. No prilikom rasprave o novim globalnim financijskim pravilima primjetno je kako države sve više pokušavaju zaštititi interese vlastitih banaka na račun ostalih. U SAD-u se sve više može čuti kako razgovori o globalnoj reformi mogu imati veći utjecaj na financijska tržišta nego rasprava u američkom Kongresu o novim pravilima za Wall Street. Osim toga neki američki državni dužnosnici tvrde da je prijedlog o reformi globalnih financija usmjeren protiv SAD-a i njezinih banaka. Bankari upozoravaju kako bi nova regulativa o kapitalnim rezervama mogla prisiliti američke banke na izdavanje 1,5 mlrd. dolara vrijednih obveznica. Predstavnici Francuske, s druge pak strane, pokušavaju izlobirati odbacivanje prijedloga koji bi neke od francuskih banaka prisilio na prodaju osiguravateljskog biznisa. Amerikanci i Britanci sukobili su se oko britanskog prijedloga da podružnice stranih banaka u Britaniji moraju imati veće kapitalne rezerve. Na neke reformske prijedloge blagonaklono ne gledaju ni Japanci. Rasprava o reformi sve više otkriva jednu drugu stvar: međusobno optuživanje Europe i Amerike za uzroke i posljedice financijske krize. Ovoga se vikenda u Washingtonu održava sastanak ministara financija i guvernera središnjih banaka država grupe G20 na kojem će biti jasnije koliko su daleko svjetski lideri spremni ići u reformi globalnih financija.

Rasprave o globalnoj reformi financijskog sustava sve više imaju nacionalistički predznak. Prema pisanju Wall Street Journala predstavnici vlada i bankarskog sektora diljem svijeta nikako se ne mogu složiti glede pitanja kolike bi trebale biti kapitalne rezerve banaka, što je jedan od najtemeljnijih pokazatelja sigurnosti banaka.

Rasprave o financijskoj reformi, preciznije reformi regulatornog okvira Basel II, traju već više od godine dana. U travnju prošle godine na londonskom “summitu” skupine G20 lideri su se “zavjetovali” da će stvoriti harmonizirana pravila za sigurniji bankarski sustav u budućnosti. Nova pravila zahtijevala bi od banaka bolju likvidnost i držanje većih kapitalnih rezervi. Vladini predstavnici, poučeni opsegom nedavne financijske krize i njezinim posljedicama, smatraju da kapitalne rezerve moraju biti veće nego do sada, ali se ne mogu složiti oko temeljnih pojmova. No prilikom rasprave o novim globalnim financijskim pravilima primjetno je kako države sve više pokušavaju zaštititi interese vlastitih banaka na račun ostalih. U SAD-u se sve više može čuti kako razgovori o globalnoj reformi mogu imati veći utjecaj na financijska tržišta nego rasprava u američkom Kongresu o novim pravilima za Wall Street. Osim toga neki američki državni dužnosnici tvrde da je prijedlog o reformi globalnih financija usmjeren protiv SAD-a i njezinih banaka. Bankari upozoravaju kako bi nova regulativa o kapitalnim rezervama mogla prisiliti američke banke na izdavanje 1,5 mlrd. dolara vrijednih obveznica. Predstavnici Francuske, s druge pak strane, pokušavaju izlobirati odbacivanje prijedloga koji bi neke od francuskih banaka prisilio na prodaju osiguravateljskog biznisa. Amerikanci i Britanci sukobili su se oko britanskog prijedloga da podružnice stranih banaka u Britaniji moraju imati veće kapitalne rezerve. Na neke reformske prijedloge blagonaklono ne gledaju ni Japanci. Rasprava o reformi sve više otkriva jednu drugu stvar: međusobno optuživanje Europe i Amerike za uzroke i posljedice financijske krize. Ovoga se vikenda u Washingtonu održava sastanak ministara financija i guvernera središnjih banaka država grupe G20 na kojem će biti jasnije koliko su daleko svjetski lideri spremni ići u reformi globalnih financija.

Autor: Tomislav Pili
22. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close