EN DE

Prepolovljen ulov u Sjevernom Jadranu

Autor: Silvije Tomašević
13. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Osim rasta temperature Jadrana što je prorijedilo riblji fond, na pad izlova utječu i rigidni propisi Europske unije

Sjeverni Jadran bi uskoro mogao ostati bez ribe. Uzbuna je oglašena u Trstu, a već je sada ulov prepolovljen u odnosu na prije pet godina.Ne samo što je ukupan ulov prepolovljen, već s tržnica nestaju neke vrste riba. Dokaz da Tršćanski zaljev ostaje bez ribe je i to što lokalni ribari uspjevaju zadovoljiti tek 30 posto ukupne ponude na tršćanskoj ribljoj tržnici, iznosi njezin direktor Maurizio Sodani. Tako riba na tršćansku tržnicu dolazi iz Senegala, pa čak i iz Kanade. U Trščćanskom zaljevu se sada izlovi 2500 tona ribe godišnje, dok se a 2005. se izlovljavalo 5000 tona.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Iz uvoza čak 70% ribe
Lokalna riba pokrije jedva 30 posto potreba, a prije nekoliko godina je pokrivala 40 posto. Neke vrste riba, kao što su orade i brancini, ima mnogo manje, a nekih, kao što je zubatac ili šarag, više uopće nema, izjavio je Guido Doz predstavnik udruge ribara (Agci). Čak i liganja, koji se prijašnjih godina lovilo na tone, sada ima sve manje, dodaje Paolo Bullo povjerenik riblje tržnice.Ima mnogo pretpostavki o razlozima koji su doveli do pada ribljeg fonda na Sjevernom Jadranu, a osnovni je porast temperature mora. Potvrda tome je što su do Sjevernog Jadrana, istina u ograničenom broju, došle tropske riblje vrste.Na smanjeni izlov utječu i nove norme o ograničenju ribolova. Mnogo je zona u, na primjer Tršćanskom zaljevu, u kojima je zabranjen ribolov, kaže ribar Salvatore Pugliese, predstavnik saveza ribarskih zadruga (Legacoop). Zone zabrane za ribare nastaju i zbog sve većeg prometa teretnih brodova. A, ako se uđe u zabranjene zone kazne su goleme. No, da ima sve manje ribe koju izlove lokalni ribari nije samo talijanski, već i hrvatski problem.

Sjeverni Jadran bi uskoro mogao ostati bez ribe. Uzbuna je oglašena u Trstu, a već je sada ulov prepolovljen u odnosu na prije pet godina.Ne samo što je ukupan ulov prepolovljen, već s tržnica nestaju neke vrste riba. Dokaz da Tršćanski zaljev ostaje bez ribe je i to što lokalni ribari uspjevaju zadovoljiti tek 30 posto ukupne ponude na tršćanskoj ribljoj tržnici, iznosi njezin direktor Maurizio Sodani. Tako riba na tršćansku tržnicu dolazi iz Senegala, pa čak i iz Kanade. U Trščćanskom zaljevu se sada izlovi 2500 tona ribe godišnje, dok se a 2005. se izlovljavalo 5000 tona.

Iz uvoza čak 70% ribe
Lokalna riba pokrije jedva 30 posto potreba, a prije nekoliko godina je pokrivala 40 posto. Neke vrste riba, kao što su orade i brancini, ima mnogo manje, a nekih, kao što je zubatac ili šarag, više uopće nema, izjavio je Guido Doz predstavnik udruge ribara (Agci). Čak i liganja, koji se prijašnjih godina lovilo na tone, sada ima sve manje, dodaje Paolo Bullo povjerenik riblje tržnice.Ima mnogo pretpostavki o razlozima koji su doveli do pada ribljeg fonda na Sjevernom Jadranu, a osnovni je porast temperature mora. Potvrda tome je što su do Sjevernog Jadrana, istina u ograničenom broju, došle tropske riblje vrste.Na smanjeni izlov utječu i nove norme o ograničenju ribolova. Mnogo je zona u, na primjer Tršćanskom zaljevu, u kojima je zabranjen ribolov, kaže ribar Salvatore Pugliese, predstavnik saveza ribarskih zadruga (Legacoop). Zone zabrane za ribare nastaju i zbog sve većeg prometa teretnih brodova. A, ako se uđe u zabranjene zone kazne su goleme. No, da ima sve manje ribe koju izlove lokalni ribari nije samo talijanski, već i hrvatski problem.

Propisi guše ribarstvo
Nekada je na talijanske tržnice ribe stizalo mnogo više ribe iz Hratske. Sada iz Hrvatske dolazi 30 posto ribe manje u odnosu na prije nekoliko godina, drži Antonio Santopolo, predsjednik zadruga ribara iz mjesta Grado. Smanjen je i broj ribarica. U Gradu je sa 130 na 90 smanjen broj ribarica, a u Trstu ima samo 80 ribarica, a “prema novim europskim pravilima moglo bi potpuno nestati ribara”, dodaje Doz. Naime, od 1. lipnja sve ribarice će morati četiri sata prije povratka u luku naznačiti koliko je bio ulov, na ribaricama će morati postojati kompjutor za razne komunikacije, a mreže će morati biti s rupama ne manjima od pet centimetara širine. Ribari u Italiji pripremaju prosvijede, ali je pitanje što mogu izmijeniti.

Problemi

Rast temperature
Jadran je bio jedan od najbogatijih mora sa 700 vrsti riba, a biolozi drže kako je znatno smanjen broj vrsti zbog povećanja temperature od 2 stupnja Celzijevih, što je dovelo tropske vrste, alge koje guše autohtone vrste.

Krah lokalnog ribarstva
Čak 70 posto ribe prodavane na talijanskim tržnicama dolazi iz Azije, Afrike, pa i Amerika. Broj talijanskih ribara je pao sa 48.000 na 25.000, a broj ribarica u posljednjih desetak godina sa 20.000 na 13.500 od kojih je 7500 za obalski ribolov.

Autor: Silvije Tomašević
13. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

A da hrvatska vlada malo investira u poribljavanja, kako talijanski ribari ne bi propali? ionako izlovljavaju oni, a ne mi… kakve veze s mozgom ima ovaj plaćenićki glupi članak?

Nikakvo čudo što se riblji fond prepolovio. Talijani “preoraše” Jadran sa svojim kočaricama i nemilice izlovljavaju sve do čega mogu doći. Mi smo sa svojim ZERP-om “prdnuli u fenjer” a talijani ne prezaju od izlova i na našoj polovici Jadrana. A ribe je sve manje u svim svjetskim morima a čovjek ionako uništava sve do čega dođe. Ako je istina da je Bog stvarao sve što je na ovoj Zemlji, onda je napravio jedan jedini i katastrofalno loš potez: stvorio je čovjeka. A nije trebao. Taman i da je na njegovu sliku i priliku kako nam crkva propovijeda. A paradigma od : “čovjek kako to gordo zvuči” je “čovjek kako to jadno zvuči”. I zlokobno. A na koncu ćemo uništiti sami sebe i u to nema sumnje.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close