Prema strukturi kreditnih zahtjeva mali i srednji poduzetnici ove su godine od Hypo banke najčešće tražili reprograme, odgode i kreditna sredstva preko HBOR-a. Poduzetnici, naime, najčešće traže proizvode koji će im, s obzirom na nepovoljnu situaciju na tržištu, pomoći u prevladavanju tekućih problema nelikvidnosti. Kako pojašnjava voditelj Odjela malog i srednjeg poduzetništva Hypo banke Kristijan Starčević, razlog tome je velik jaz između obveza koje moraju plaćati državi i dobavljačima te onoga što mogu naplatiti od svojih kupaca.

Regionalne različitosti
Iako u Hypo banku dolaze zbog kredita i financiranja, u prvom redu im je potrebna savjetodavna usluga o financiranju. “Vrlo je često slučaj da mali i srednji poduzetnici nemaju profilirane službe za financije i računovodstvo te im želimo izaći ususret pravim savjetima i prilagođenim proizvodom”, kaže Starčević. Stoga svaki klijent poduzetnik Hypo banke ima vlastitoga financijskog savjetnika koji nastoji prepoznati njegove realne potrebe i savjetovati ga o načinu otplate i ročnosti. O kojim je savjetima riječ, Starčević pojašnjava na primjeru sezonskog načina poslovanja. “Primjerice, poduzetnike u Istri, Kvarneru i Dalmaciji savjetujemo da svoje obveze nastoje podmiriti nakon sezone jer bi bilo kakav povrat kredita prije početka sezone uzrokovao velike probleme”, kaže voditelj Odjela malog i srednjeg poduzetništva. Smatra da bi savjetodavne usluge i stvaranje partnerskih odnosa umjesto pukog plasiranja plasmana moglo pomoći u sprečavanju propadanja poduzetnika.

Saniranje situacije
“Teško je očekivati da će mali i srednji poduzetnici te obrtnici znati o financijama onoliko koliko znaju stručne osobe u bankama. S tog aspekta banka može uvelike pomoći. Ako bi u tom segmentu postojala sprega države i banaka u vidu cijene kapitala i kreditnih linija i ako bi se država počela pojavljivati kao sudužnik, tada bi to bile konkretne mjere pomoći”, naglašava Starčević. U odnosu Hypo banke prema malim i srednjim poduzetnicima specifičan je, među ostalim, i pristup obradi zahtjeva. “Nastojali smo raznim internim aktima, procedurama i razvojem aplikacija postati što brži i efikasniji u davanju konačnog odgovora. Vrlo je važno pravovremeno reagirati”, ističe Starčević. S obzirom na velik rast proizvodnje, klijenti su do početka 2009. godine od Hypo banke zahtijevali uglavnom dugoročne kredite, namijenjene investicijama i širenju poslovanja. No uslijedila je stagnacija u zahtjevima dugoročnih kredita te povećana potražnja za kratkoročnim plasmanima. Kako tvrdi, mali i srednji poduzetnici orijentirat će se prema saniranju postojeće situacije i kratkoročnim zaduženjima koja će im omogućiti normalno podmirivanje obveza. U protekloj godini, kaže, profilirale su se tvrtke koje su cijelo vrijeme pravilno poslovale pa će u ovoj godini upravo one opstati.

Ovisni o velikim kupcima
“Velike tvrtke često se stvaraju godinama i samim time teže nestaju, dok mali poduzetnici s jednim ili dva zaposlena ovise o jednom velikom kupcu. Ako taj veliki propadne, mali preko noći ostaju bez tržišta i propadaju. Svi koji se nisu opredijelili za samo jednoga kupca, već su pokrivali više manjih gdje je sigurnije plaćanje, sada su u puno boljem položaju”, priča Starčević. Kada govori o širenju ponude za male i srednje poduzetnike, Starčević otkriva da će uz restrukturiranje i stabilizaciju postojećih klijenata naglasak Hypo banke biti na razvoju paketa, odnosno ciljanih proizvoda za poduzetnike. Nastojat će pripremiti i kredite za lakše restrukturiranje bilance. “Svaki paket imat će određene pogodnosti za klijente, a bit će baziran na transakcijskim računima”, kaže Starčević. Daljnji je plan ponuda paketa vezanih uz određene vrste financiranja koje bi bile povezane s određenim vrstama djelatnosti. No takvi se paketi neće moći realizirati ove godine, pojašnjava Starčević. Kada je pak riječ o obrtnicima, voditelj Odjela malog i srednjeg poduzetništva pojašnjava da je, iako razlike u samom kreditiranju nema, drukčija pozadina, odnosno priprema kredita. “Priprema kreditiranja društava s ograničenom odgovornošću puno je transparentnija jer su financijski dokumenti koje tvrtka mora imati sveobuhvatniji. Iz njih se puno kvalitetnije može procijeniti bonitet tvrtke. Obrti također moraju voditi zakonom propisane knjige, ali u znatno manjem obujmu zbog čega ima manje kvalitetnih podataka”, ističe Starčević. Zato Hypo banka educira financijske savjetnike koji će u obradi zahtjeva prepoznati što je sve potrebno za kvalitetnu obradu podataka i to na pravilan način prenijeti na kreditni zahtjev. Cilj je banke, zaključuje Starčević, napraviti što veću diverzifikaciju pristupa između malih i velikih klijenata, a kako bi usluga bila što kvalitetnija, prošle je godine velik naglasak stavljen upravo na edukaciju zaposlenika.

Poslovanje i trendovi

Brz odgovor
Hypo banka u proceduri nastoji razlikovati malog od velikog poduzetnika tako da odgovor stigne što brže. Naime, brza reakcija kod kratkoročnih kredita je najvažnija.

Popularni reprogrami
Starčević naglašava da su ove godine u trendu reprogrami, dok se u nove investicije ne ulazi. Tvrtke zadržavaju položaj na tržištu, a postojeće obveze prolongiraju na duže razdoblje. “U ovoj godini očekuje se stagnacija novih plasmana i isključivo preslagivanje sadašnjih obveza”, kaže Starčević.

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

INOVACIJA

Hrvatska zubarska stolica koja redefinira dentalnu industriju