Pomoć koja to ipak nije – tako bi se najkraće mogao opisati dogovor ministara financija eurozone o pomoći Grčkoj.

Postignut u Bruxellesu u ponedjeljak navečer, plan predviđa mehanizam prema kojem bi zemlje članice eurozone mogle pružiti koordiniranu financijsku pomoć na traženje Grčke. No ta pomoć isključuje jamstva za kredite, izjavio je novinarima predsjedajući skupine, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker. To je bilo i jedino što se detaljnije moglo doznati od Junckera. Prema njegovu pojašnjenju, mehanizam o kojem je riječ zapravo je plan bilateralne pomoći članica eurozone koje bi, ako Ateni uistinu zatreba, posuđivale novac uz “nešto višu kamatu”.Ta viša kamata trebala bi stimulirati Grčku da se što prije vrati na financijsko tržište i tamo traži novac za servisiranje svojih golemih dugova. Osim toga, zamislili su ministri, posuđeni novac iz eurozone ne smije se shvaćati kao dar. Juncker je posebno naglasio kako Grčka nije tražila financijsku pomoć te da se navedeni mehanizam može aktivirati samo u slučaju potrebe. A potreba bi se mogla dogoditi već sljedećega mjeseca kada grčka vlada mora namaknuti prvih 20 milijardi eura koje dolaze na naplatu. Da bi u potpunosti zakrpala proračunsku rupu, Atena ove godine mora namaknuti 45 milijardi eura. Da bi došla do potrebnog novca, Grčka mora ponuditi visoke kamate na svoje državne obveznice. Dogovor ministara financija još trebaju potvrditi čelnici država i vlada EU na “summitu” sljedećeg tjedna.

Ispunjenje cilja

Deficit srezati za 4 posto
Europski povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn pozdravio je plan grčke vlade za stabilizaciju proračuna. Prema Rehnovim riječima, plan pruža osnovu za ispunjenje cilja, a to je smanjenje proračunskog deficita ove godine za četiri posto. Ako stabilizacijski plan dade rezultate, grčki bi deficit ove godine mogao pasti sa 12,7 na golemih 8,7 posto BDP-a. Granica za članice eurozone je tri posto BDP-a.