Gotovo da nema zrakoplovne kompanije ispred čijih se poslovnih rezultata ne nalazi minus Svejedno je li riječ o usporedbi broja putnika ili o rezultatima poslovanja, domaća zrakoplovna kompanija Croatia Airlines nije izuzetak. Rezultati poslovanja CA trebali bi biti objavljeni 31. ožujka nakon što revizija završi svoj posao, no jasno je da će i lanjska godina biti zabilježena po gubitku. U prvih devet mjeseci 2009. CA je ostvarila 1,18 milijardi kuna prihoda, dok je u istom razdoblju 2008. ostvareno 1,34 milijarde. No nije hrvatska aviokompanija izoliran slučaj jer kriza je teško pogodila gotovo sve avioprijevoznike, a u pravilu su oni najveći zbog nje i najviše patili. Zbog toga su morali pribjeći nepopularnim mjerama ili pak odustajanjem od povišica, što je nerijetko izazivalo revolt zaposlenika.

Uspješniji od očekivanja
Neke procjene ukazuju da je svjetska avioindustrija 2009. završila s gubitkom od 11 milijardi dolara. Iako se čini puno, to je znatno manje od 16,8 milijardi gubitka koliko je svjetska avioindustrija ostvarila u 2008. godini. Za razliku od te godine, kad je gubitak bio posljedica velikog rasta cijena kerozina, lanjski je gubitak nastao kao posljedica globalne krize te zbog naslijeđenih gubitaka iz prethodne godine. U 2008. je, primjerice, skandinavski SAS zabilježio gubitak od 590 milijuna eura, Austrian Airlines 430 milijuna, a Aer Lingus 109 milijuna eura. I njemačka Lufthansa koja je već objavila rezultate poslovanja u 2009. godini ostvarila je lani neto gubitak od 112 milijuna eura, dok je godinu prije ubilježila dobit od 542 milijuna eura unatoč visokim cijenama kerozina te godine. Operativni prihod iznosio je 130 milijuna eura, što je više od najava analitičara. Ukupni prihodi Lufthanse u protekloj godini smanjeni su za deset posto i iznosili su 22,3 milijarde eura, ponajprije zbog pada putničkog prometa. Što se regionalnih zračnih prijevoznika tiče, prilično je dramatična situacija sa srpskim JAT-om koji je dužan ukupno 180 milijuna eura. U taj su iznos uključena dugovanja i gubitak iz poslovanja, no treba mu pridodati i desetak milijuna eura kratkoročnih zaduženja kod stranih komercijalnih banaka. Srpski avioprijevoznik u floti ima petnaest zrakoplova: deset tipa Boeing 737-300, jedan 737-400 te četiri ATR-a 72-200. Slovenski Adria Airways, koji je u veljači uspostavio letove Ljubljana – Beograd, i to šest puta u tjednu, ima flotu od dvanaest zrakoplova, među kojima je tek jedan Airbus A320, dok su među preostalima tri različite verzije CRJ-a koji primaju od 50 do 86 putnika. U prvom polugodištu 2009. ta je kompanija ostvarila 20 posto manje prihode nego godinu prije, dok im je tada broj putnika bio u padu 15 posto. No u trećem tromjesečju slovenska je aviokompanija poslovala s dobiti koja je iznosila 800.000 eura, a tada se najavljivalo kako se pozitivan rezultat očekuje i u posljednjem tromjesečju. U prvih devet mjeseci 2009. financijski prihodi Adrije bili su manji za 19, a troškovi za 15 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Manje putnika
Podaci udruženja AEA – Association of European Airlines (Udruženje europskih zračnih prijevoznika) pokazuju da sve regionalne aviokompanije muče isti problemi. Prema tim podacima u 2009. godini CA je prevezla 1,7 milijuna putnika, što je za 4,3 posto manje nego 2008. godine kad je ostvaren i rekord kompanije. Tada je hrvatskim avioprijevoznikom letjelo 1,87 milijuna putnika. Od regionalnih kompanija lani je slovenska Adria Airways prevezla 953.000 putnika, a srpski JAT Airways gotovo 934.000. Slovencima je to 13,6 posto manje putnika nego godinu prije, a Srbima čak 18 posto manje. Austrijska kompanija Austrian Airlines lani je prevezla nešto više od 8,5 milijuna putnika, što je pad od 6,7 posto, a velika Lufthansa prevezla je 53,2 milijuna putnika. Iako je ta kompanija prevezla najviše putnika od europskih zračnih prijevoznika, ipak je ostvarila pad u tom segmentu od 2,7 posto. Turkish Airlines se s druge strane može pohvaliti rastom broja putnika od čak 12,3 posto (lani su ih prevezli 24,5 milijuna), što je uvjerljivo najveći postotak rasta u Europi.

Popunjenost

Croatia Airlines na 61 posto
Popunjenost zrakoplova također je u padu gotovo svim europskim aviokompanijama, pa tako i onima u našoj regiji. Faktor popunjenosti zrakoplova Croatia Airlinesa lani je bio 61 posto, što je 3,7 posto manje nego godinu prije. Adria je imala popunjenost 60,2 posto, što je 3,1 posto manje nego prethodne godine, dok je JAT s faktorom od 55,4 posto pao za 5,2 posto.

Zamjena malih ATR-a
Popunjenost Austriana bila je 73,8 posto (pad od 0,6 posto), Lufthanse 77,8 posto (pad od jedan posto), a Turkisha 71,4 posto (pad od 2,8 posto). Najveći faktor popunjenosti među europskim zrakoplovnim kompanijama, 81,3 posto, lani je imao KLM, no i to je bio pad od 0,8 posto. Na faktor popunjenosti Croatia Airlinesa zasigurno je utjecala i zamjena malih ATR-a novim Q400 koji ima više mjesta. S novim zrakoplovima flotu hrvatskog avioprijevoznika čine dvanaest zrakoplova: po četiri Airbusa 320 i 319 te Dasha Q400.