Promjene Zakona o slobodnim zonama iz srpnja 2008. “potjerale” su iz Slobodne zone Osijek 20-ak tvrtki. Posljedica odlaska je i pad prihoda sa 5,4 milijuna kuna u 2008. na tri milijuna kuna prošle godine.

Prijelazno razdoblje
“Promjene donesene zbog pridruživanja Europskoj uniji nazivam izlaznom strategijom za slobodne zone u dva koraka. Ulaskom u EU gubi se povlastica neplaćanja PDV-a. Također se uvodi prijelazno razdoblje za korisnike zone kojima je do sada bilo omogućeno da plaćaju 50 posto poreza na dobit ili da ga do iznosa ulaganja ne plaćaju oni koji su uložili iznad milijun kuna”, ističe Željko Mandić, direktor Slobodne zone Osijek. Kako osječka Slobodna zona spada u područje panonske Hrvatske, korisnici će do 2013. plaćati porez na dobit u iznosu od 50 posto, zatim do 2016. u iznosu od 75 posto i od 2017. u cijelosti. S druge strane, oni koji su do donošenja Zakona stekli povlastice prema postojećem Zakonu o slobodnim zonama, imaju limitirane povlastice u maksimalnom iznosu od 200 tisuća eura kroz tri godine poslovanja koje moraju iskoristiti do 2015. Zapravo, dodaje Mandić, poslovanje u Slobodnoj zoni neće se razlikovati od ostatka Hrvatske, čime se gubi razlog postojanja slobodnih zona. Dio promjena je i odredba prema kojoj fizičke i pravne osobe mogu poslovati u zoni, samo ako su registrirane u Hrvatskoj. “Zbog toga smo izgubili tvrtke koje su se bavile reeksportom i trgovinom koje su zonu koristile da bi robu približile tom tržištu. U lukama na graničnim prijelazima roba ulazi i zadržava se određeno vrijeme a da njezini vlasnici nisu registrirani kod nas. Dakle, u slobodnoj zoni gdje postoji carinska ispostava i 24-satni nadzor to se ne može, a u svakoj luci i carinskom skladištu može”, nezadovoljan je Mandić. Mandić smatra da Benetton ima najveća stečena prava, ali će unatoč tome ove godine izaći iz sustava slobodnih zona, što će imati drastične posljedice. Dignut je kredit za gradnju infrastrukture. Prihodi su pali, a obveze ostale iste.

Novi investitori
Prije izmjena Zakona u zoni je poslovalo do 60 korisnika, a prošli mjesec ih je bilo 35. “Sve ih je manje pa ćemo možda biti i nelikvidni. Zato mi je neshvatljivo da za provedbu Zakona nisu predviđena nikakva sredstva, na što smo upozoravali”, kaže Mandić. Mandić izlaz vidi u prenamjeni 13 hektara zemljišta u tehnološki park ili gospodarsku zonu. “Neki novi investitori, a zainteresiranih ima, stavit će u prvi plan dobru lokaciju”, kaže Mandić.

Pogodnosti

Benetton prednjači
Do sada je u Slobodnoj zoni Osijek izravno uloženo 393 milijuna kuna. Od toga je više od 70 posto uložio Benetton.

Zaposleno 750 osoba
Od ukupno iskorištenih poreznih povlastica koje je dosadašnji Zakon dopuštao Benetton je koristio 90 posto, dok su korisnici Slobodne zone Osijek iskoristili 66 posto ukupno iskorištenih povlastica svih 13 slobodnih zona u Hrvatskoj. U zoni je danas zaposleno 750 osoba.