Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Končar u Dugopolju gradi još 15 vjetroelektrana

Autor: Darko Bičak
09. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Dok Končar razvija vlastitu tehnologiju u kojoj će 85 posto biti hrvatski dijelovi, Dalekovod se odlučio za Siemensove turbine

Iako se u crnogorskoj javnosti spekuliralo da još jedna hrvatska tvrtka, Končar, nije uspjela sa svojim projektom u Crnoj Gori, čini se da ipak nije tako. Naime, na natječaj za gradnju vjetroelektrana i zakup zemljišta u okolici Nikšića i Ulcinja prijavile su se tri kompanije iako je zanimanje iskazivalo njih 15, između ostalih i zagrebački Končar – obnovljivi izvori.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Referentno polje
Branko Zajec, direktor Končara OI, navodi da je njihov interes za te projekte bio sasvim drukčiji. “Nismo ‘developeri’ i ne zanima nas natječaj na kojem bismo eventualno pobijedili pa gradili na konkretnom zemljištu svoje elektrane. Mi smo proizvođači opreme za vjetroelektrane. Imamo projekt vlastitog vjetrogeneratora. Stoga smo apsolutno zainteresirani za suradnju s pobjednikom na tom javnom nadmetanju u Crnoj Gori”, kazao je Zajec. Slična situacija za Končar OI je i u susjednoj Bosni i Hercegovini gdje se planiraju velika ulaganja u obnovljive izvore energije za što su osigurana i sredstva. Njemačka razvojna banka (KfW) odobrila je 75 milijuna eura vrijedan zajam Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne za gradnju više vjetroelektrana na području Tomislavgrada gdje se planira povećanje godišnje proizvodnje struje Elektroprivrede za 10 posto. Nakon višegodišnjih istraživanja koja su potvrdila opravdanost ulaganja gradit će se vjetropark sa 22 vjetroturbine ukupne instalirane snage 44 megavata. Prema stručnim analizama, godišnja proizvodnja iz vjetroparka Mesihovina trebala bi iznositi 130 gigavatsati električne energije. Zajec pojašnjava da je projekt njihove vjetroelektrane 85 posto domaći proizvod. Tvrtka je osnovana krajem 2008. i još je u procesu stjecanja referenci. Stoga je pokrenut njihov projekt Pometeno brdo, iznad Dugopolja kod Splita, na kojem je instalirana jedna 1MW vjetroturbina, a do kolovoza ove godine bit će ih još 15. Iako će se raditi o klasičnoj investiciji u energetski objekt, uključujući upravljanje sustavom i prodaju energije HEP-u, projekt Pometeno brdo je Končaru bitan, prije svega, kao istraživačko pokazni poligon te kao referenca za buduće projekte u zemlji i inozemstvu. Koliko su reference bitne za dobivanje narudžbi pokazuje i slučaj Dalekovoda koji je prošli tjedan objavio da kreće u vlastiti projekt vjetroelektrana, ali s provjerenim Siemensovim turbinama.

Iako se u crnogorskoj javnosti spekuliralo da još jedna hrvatska tvrtka, Končar, nije uspjela sa svojim projektom u Crnoj Gori, čini se da ipak nije tako. Naime, na natječaj za gradnju vjetroelektrana i zakup zemljišta u okolici Nikšića i Ulcinja prijavile su se tri kompanije iako je zanimanje iskazivalo njih 15, između ostalih i zagrebački Končar – obnovljivi izvori.

Referentno polje
Branko Zajec, direktor Končara OI, navodi da je njihov interes za te projekte bio sasvim drukčiji. “Nismo ‘developeri’ i ne zanima nas natječaj na kojem bismo eventualno pobijedili pa gradili na konkretnom zemljištu svoje elektrane. Mi smo proizvođači opreme za vjetroelektrane. Imamo projekt vlastitog vjetrogeneratora. Stoga smo apsolutno zainteresirani za suradnju s pobjednikom na tom javnom nadmetanju u Crnoj Gori”, kazao je Zajec. Slična situacija za Končar OI je i u susjednoj Bosni i Hercegovini gdje se planiraju velika ulaganja u obnovljive izvore energije za što su osigurana i sredstva. Njemačka razvojna banka (KfW) odobrila je 75 milijuna eura vrijedan zajam Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne za gradnju više vjetroelektrana na području Tomislavgrada gdje se planira povećanje godišnje proizvodnje struje Elektroprivrede za 10 posto. Nakon višegodišnjih istraživanja koja su potvrdila opravdanost ulaganja gradit će se vjetropark sa 22 vjetroturbine ukupne instalirane snage 44 megavata. Prema stručnim analizama, godišnja proizvodnja iz vjetroparka Mesihovina trebala bi iznositi 130 gigavatsati električne energije. Zajec pojašnjava da je projekt njihove vjetroelektrane 85 posto domaći proizvod. Tvrtka je osnovana krajem 2008. i još je u procesu stjecanja referenci. Stoga je pokrenut njihov projekt Pometeno brdo, iznad Dugopolja kod Splita, na kojem je instalirana jedna 1MW vjetroturbina, a do kolovoza ove godine bit će ih još 15. Iako će se raditi o klasičnoj investiciji u energetski objekt, uključujući upravljanje sustavom i prodaju energije HEP-u, projekt Pometeno brdo je Končaru bitan, prije svega, kao istraživačko pokazni poligon te kao referenca za buduće projekte u zemlji i inozemstvu. Koliko su reference bitne za dobivanje narudžbi pokazuje i slučaj Dalekovoda koji je prošli tjedan objavio da kreće u vlastiti projekt vjetroelektrana, ali s provjerenim Siemensovim turbinama.

Novi projekt
Radi se o projektu vrijednom 16,2 milijuna eura u kojem će Dalekovod sudjelovati kao investitor i izvođač radova. Vjetroelektrana u blizini Gračaca će se sastojati od četiri vjetroturbine pojedinačne snage 2,3 MW proizvođača Siemensa. U Dalekovodu navode da je ovo samo prvi u nizu energetskih projekata koje će pokrenuti.

Najave

Četiri vjetroturbine
Dalekovod vjetroelektrane kraj Gračaca gradi kao investitor i izvođač radova. Financijski će ih pratiti Societe General – Splitska banka. Vjetroelektrana u blizini Gračaca će se sastojati od četiri vjetroturbine pojedinačne snage 2,3 MW čiji je proizvođač Siemens.

Prvi u nizu
Ukupno instalirana snaga
iznosit će 9,2 MW. Očekuje se proizvodnja od prosječno 26 gigavatsati godišnje. Iz Dalekovoda navode da je ovo samo prvi u nizu energetskih projekata koje će pokrenuti ova tvrtka.

Autor: Darko Bičak
09. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close