Europska komisija je nakon Monsantova kukuruza dopustila uzgoj i genetski modificiranoga krumpira u članicama Europske unije uz uvjet da se koristi samo u industrijske svrhe, a ne za ljudsku prehranu. Genetski modificirani krumpir koji je stvorila njemačka kemijsko-biotehnološka kompanija BASF dobio je odobrenje za uzgoj unutar EU. Kontroverzan potez Unije, koja se za razliku od SAD-a, Kanade i Brazila snažno protivila GMO-u, stručnjaci smatraju popuštanjem takve politike.

Moćni lobiji
Novi krumpir nazvan je Amflora. Koristit će se u industrijske svrhe, a već ove godine sadit će se na 250 hektara u Češkoj i Njemačkoj te nakon toga i u Švedskoj i Nizozemskoj. Ipak, stručnjaci ističu mogućnost da Amflora stvara otpornost na neke antibiotike. “Katastrofa”, prva je riječ koju je Mario Sever, vlasnik tvrtke Eko Sever i predsjednik udruge poljoprivrednika koji se bave ekološkom proizvodnjom, izgovorio nakon upita da prokomentira odobrenje Europske komisije o sadnji genetskoga krumpira. “Unatoč uvjetu da se koristi samo za industrijske svrhe krumpir će kao stočna hrana kroz meso i mlijeko stizati u organizam ljudi”, opominje Sever. U igri su velike kompanije i moćni lobiji, stoga je, uvjeren je Sever, nakon krumpira moguće očekivati još sličnih odobrenja kod uzgoja žitarica i povrća. Hoće li se Hrvatska uspjeti obraniti od GMO pošasti, kaže, teško je ocijeniti. Dosadašnja iskustva, iznosi, svjedoče da državna birokracija slijepo poštuje i provodi sve odluke koje stižu iz EU. Zrno nade da će se nacionalna poljoprivreda oduprijeti najezdi GMO-a jesu odluke dijela lokalne samouprave, od 21 županije njih 18 je potpisalo deklaraciju “Hrvatske županije bez GMO-a”. “Ako se govori o specifičnim prednostima koje hrvatskoj poljoprivredi jamče uspješnu budućnost, onda je to nedvojbeno upravo ekološka proizvodnja”, ističe Sever i smatra da tom segmentu agrara treba dati snažniji razvojni zamah. Zeleno svjetlo za uzgoj krumpira Amflore označava kraj procesa započetog u Švedskoj u siječnju 2003. koji se temelji na velikom broju znanstvenih podataka, navedeno je u priopćenju EK. Također uključuje stroge uvjete uzgoja kako bi se spriječila mogućnost da GM krumpir ostane na poljima nakon žetve te osiguralo da se sjeme Amflore ne rasprši u širi okoliš. Inače, genetički modificiranim proizvodima su dodavanjem određenih materijala promijenjene genetske osobine te tako navodno postaju otporniji, primjerice na primjenu kemikalija koje se koriste za uništavanje korova.

Podijeljenost Europljana
Ankete su pokazale da se više od polovine europskih potrošača protivi GMO hrani jer strahuju od slabije otpornosti ljudi na antibiotike i razvoja superkorova otpornih na herbicide. Dok se dio EU dužnosnika zalaže za sustavni pristup poboljšanja konkurentnosti i pomoći sektoru poljoprivrede, neki su čvrsti u svom uvjerenju da bi Europa trebala zadržati skepsu prema GMO proizvodima. Podsjećamo, EU je 2004. prekinuo šestogodišnji moratorij na GM proizvode nakon što je pooštrio pravila označavanja proizvoda te osnovao agenciju za hranu kako bi proučavao zahtjeve vezane uz GMO.

Činjenice

GM kukuruz
Uz Amfloru, u EU je dopušten uzgoj GMO kukuruza tipa MON810, američke tvrtke Monsanto od 1998. godine

Uzgoj u EU
Genetski modificiran kukuruz američkog Monsanta uzgaja se u pet članica Europske unije, u Španjolskoj, Češkoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj