Dok veliki sustavi u Bosni i Hercegovini, poput mostarskog Aluminija, zeničkog Arcelor Mittala i lukavačke Koksare, grcaju u gubicima pod teretom svjetske ekonomske krize, elektroprivredna poduzeća u BiH ostvaruju enormne dobiti. Razlog za to su povoljne hidrološke prilike tako da zaposlenici tih tvrtki imaju dvostruko veće plaće od prosječnih u BiH.

Racionalno s troškovima
Mostarska Elektropriveda Hrvatske zajednice Herceg Bosne tako je prošle godine ostvarila dobit od 11,5 milijuna eura. Predsjednik Nadzornog odbora na sjednici tog tijela tvrtke Jerko Pavličević potvrdio je kako su dobrom rezultatu pridonijela kontinuirana štednja i racionalno korištenje kapaciteta. I ostali članovi Nadzornoga odbora istaknuli su zadovoljstvo prezentiranim rezultatima poslovanja, posebice u uvjetima aktualne gospodarsko-socijalne krize. Dobre poslovne rezultate potvrđuje i činjenica da je 2009. godine Elektroprivreda Mostar proizvela 1940 GWh električne energije, što je za 43 posto više nego u 2008. godini. Sarajevska Elektroprivreda BiH, čije je konzumno područje prostor Federacije BiH s bošnjačkom većinom, znatno veće od konzumnog područja EP HZ HB, u protekloj godini ostvarila je dobit od 38 milijuna eura, što je za 64 posto više nego u 2008. godini. Elektroprivreda BiH tako je postala najuspješnija kompanija u BiH i jedna od 100 najuspješnijih tvrtki jugoistočne Europe, a njezin glavni direktor Amer Jerlagić proglašen je najboljim menadžerom BiH u 2009. godini. Jerlagić kaže da je najvažnija stvar za tu tvrtku završetak poslova u vezi s formiranjem koncerna EPBiH, u čijem sastavu je od početka 2010. godine i sedam rudnika iz Federacije BiH. Taj koncern sada već ima 16.000 zaposlenih i jedan je od najjačih elektroenergetskih sustava u jugoistočnoj Europi. Jerlagić kaže da je dio dobiti iz 2008. godine, 50 posto, prvi put u povijesti društva, isplaćen kao dividenda dioničarima, među kojima je najveći sa 90 posto Federacija BiH.

Kapitalne investicije
Inače, sva ostala sredstva koja se nalaze na 12 bankovnih računa, u funkciji su daljnjeg razvoja, odnosno spremljena su za nova ulaganja u gradnju hidro- i vjetroelektrana te obnovu termoelektrana. Jerlagić kaže da je u 2009. godini uloženo više od 16 milijuna KM, za izrade studija i pribavljanje potrebne dokumentacije za buduću realizaciju šest kapitalnih investicija. Rekao je da su hidroelektrane mjesec dana prije roka ostvarile plan proizvodnje, pa je to omogućilo da se prije roka krene u modernizaciju i rekonstrukciju pojedinih, starih, blokova u TE Tuzla i Kakanj.