Informacije koje su u ponedjeljak objavili svjetski mediji govore o tome da se za Grčku, unatoč službenim izjavama u kojima se to redovno negira, u tišini sprema plan za spašavanje.

U slučaju da to postane potrebno Grčkoj bi se pomoglo sa 25 do 30 milijardi eura, i to najvjerojatnije tako što bi grčke obveznice kupile velike razvojne banke zapadnoeuropskih država koje su pod kontrolom tamošnjih vlada. Zasad se kao banke spominju njemačka KfW i francuska Caisse des Depots. U međuvremenu europski lideri uporno ponavljaju kako Grčka mora ozbiljno srezati proračunski deficit i kako joj se neće pomagati novcem poreznih obveznika ostalih država eurozone. Jean-Claude Juncker, luksemburški premijer koji predstavlja i ministre financija država eurozone, kazao je kako Grčka “mora razumjeti da porezni obveznici u Njemačkoj, Belgiji ili Luksemburgu nisu spremni ispravljati pogreške grčke fiskalne politike”, prenosi Bloomberg. S druge strane njemačka kancelarka Angela Merkel zanijekala je postojanje bilo kakvih tajnih fondova za spas Grčke i dodala je da Grčka “mora napraviti svoju domaću zadaću”. Merkel je rekla i da se zajednička valuta država eurozone “uistinu nalazi pred svojom najtežom fazom”. Europska unija je prije tri tjedna najavila odlučne poteze u slučaju potrebe spašavanja stabilnosti eura. Prema sadašnjim planovima Grčka bi do sredine ožujka trebala pokazati konkretne rezultate funkcionira li njezin plan rezanja proračunskog deficita. U slučaju da joj to ne uspije, EU će od nje vjerojatno tražiti rezanje kapitalnih investicija kao i podizanje poreznih stopa. Grčka, prema podacima Wall Street Journala, ove godine mora posuditi ukupno 54 milijarde eura. Dosad je skupila oko 13 milijardi, a do kraja svibnja morala bi otplatiti više od 20 milijardi eura dugova. Ovih se dana očekuje konačna odluka o planiranom izdanju državnih obveznica u iznosu do pet milijardi eura. Ta bi emisija trebala pružiti odgovor može li Grčka skupiti dovoljno zainteresiranih investitora, odnosno može li im ponuditi dovoljno atraktivnu cijenu za njihovo ulaganje. Dodatan je problem to što bi previsoka ponuđena kamata mogla signalizirati koliki su razmjeri panike u grčkoj vladi. Preniska kamata bi pak mogla rezultirati u propasti izdanja. S grčkim premijerom Georgeom Papandreuom u ponedjeljak se trebao sastati i Olli Rehn, povjerenik EK za monetarna pitanja, od kojeg se očekuje daljnji pritisak na grčko rezanje deficita.