EN DE

Više od 30 milijardi kuna kod ‘mirovinaca’

Autor: Tin Bašić
16. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Iako regulacija ograničava ulaganja obveznih mirovinskih fondova, među njihovim strategijama ipak postoje bitne razlike

Neto imovina pod upravljanjem domaćih obveznih mirovinskih fondova (OMF) u siječnju je prešla vrijednost od 30 milijardi kuna. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) ona je krajem siječnja iznosila 30,09 milijardi kuna, što je 2,8 posto više nego posljednjeg dana prosinca kada je iznosila 29,3 milijarde kuna. Unutar godinu dana ta imovina je imovina porasla za impresivnih 7,2 milijarde kuna. Iako je ulaganje obveznih mirovinskih fondova poprilično ograničeno zakonom i pripadajućim pravilnicima, ipak postoje bitne razlike među ulagačkim strategijiama domaćih “mirovinaca”.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Konzervativni fondovi
Tako prema udjelu obveznica u portfelju, najkonzervativniji fondovi su Raiffeisen i AZ fond. Raiffeisen drži 60,7 posto imovine u domaćim državnim obveznicama te dodatnih 5,7 posto u korporativnim. Ukupno je riječ o 6,15 milijardi kuna dužničkih vrijednosnica. AZ fond, pak, drži nešto manje udjele u domaćim državnim (56,6 posto) i korporativnim (1,1 posto) obveznicama no to nadoknađuje u inozemstvu. Gotovo deset posto imovine investirano je u strane državne obveznice. Najmanje obveznica, u odnosu na ukupnu imovinu, drži Erste Plavi fond koji tamo drži 46,2 posto imovine.

Neto imovina pod upravljanjem domaćih obveznih mirovinskih fondova (OMF) u siječnju je prešla vrijednost od 30 milijardi kuna. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) ona je krajem siječnja iznosila 30,09 milijardi kuna, što je 2,8 posto više nego posljednjeg dana prosinca kada je iznosila 29,3 milijarde kuna. Unutar godinu dana ta imovina je imovina porasla za impresivnih 7,2 milijarde kuna. Iako je ulaganje obveznih mirovinskih fondova poprilično ograničeno zakonom i pripadajućim pravilnicima, ipak postoje bitne razlike među ulagačkim strategijiama domaćih “mirovinaca”.

Konzervativni fondovi
Tako prema udjelu obveznica u portfelju, najkonzervativniji fondovi su Raiffeisen i AZ fond. Raiffeisen drži 60,7 posto imovine u domaćim državnim obveznicama te dodatnih 5,7 posto u korporativnim. Ukupno je riječ o 6,15 milijardi kuna dužničkih vrijednosnica. AZ fond, pak, drži nešto manje udjele u domaćim državnim (56,6 posto) i korporativnim (1,1 posto) obveznicama no to nadoknađuje u inozemstvu. Gotovo deset posto imovine investirano je u strane državne obveznice. Najmanje obveznica, u odnosu na ukupnu imovinu, drži Erste Plavi fond koji tamo drži 46,2 posto imovine.

AZ voli inozemstvo
Ono što svakako odvaja AZ fond od njegovih ‘konkurenata’ je iznos koji drže u depozitima. Od 11,9 milijardi kuna ukupne neto imovine, AZ fond čak 1,1 milijardu kuna drži u depozitima. To predstavlja udio od 8,9 posto dok ostali fondovi u toj kategoriji drže manje od 2,5 posto imovine. Među tzv. kratkoročnim ulaganjima izdvaja se i Erste plavi fond koji oko tri posto imovoine drži u gotovini. Udjeli ostalih obveznih mirovinskih fondova su manji od jedan posto. Orijentiranost AZ fonda stranim tržištima vidi se i iz ulaganja u dionice. Tri ostala fonda u domaćim dionicama drže između 17 i 18 posto neto imovine. Kod AZ fonda taj je udio bitno niži. Iznosi tek 8,4 posto. S druge strane taj vond u inozemnim dionicama drži 5,1 posto svoje imovine, a slijedi ga tek Raiffeisen obvezni mirovinski fond koji drži gotovo upola manje, 2,7 posto. Erste plavi fond ima tek pola postotka u stranim dionicama, dok PBZ/CO fond tamo drži samo četvrtinu postotka svoje imovine.

Bez komentara
Iako nisu htjeli komentirati ulaganja ostalih mirovinskih fondova, pa ni vlastita, iz PBZ/CO kratko poručuju kako su zadovoljni sa svim svojim pozicijama i ulaganjima. “Ono što mi znamo je da smo u potpunosti sretni sa našom pozicijom i dionicama koje su u našem portfelju”, smatraju u PBZ/CO fondu. u. Ulaganja četiri mirovinska fonda otkrivaju različite strategije unutar zakonskih odredbi. Kako će se te strategije odraziti na vrijednos udjela i kasnije mirovina nije lako procijeniti. No, mirovinskim bi fondovima svakako odgovaralo uvođenje potportfelja koji bi omogućili veću diverzifikaciju posebno temeljenu na starosti osiguranika od kojih mlađi mogu očekivati agresivnija ulaganja, dok stariji konzervativnija.

Autor: Tin Bašić
16. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati