Visokonaponska mreža u Hrvatskoj u katastrofalnom je stanju, a sada kada EU razmišlja o unapređenju svoje mreže na koju bi se masovno priključili obnovljivi izvori energije, prilika je da se hrvatska mreža učini kompatibilnom, ističe biolog i član HSS-a Miroslav Rožić. “Mreža u Hrvatskoj je zbog nedovoljnog ulaganja zastarjela.

Nekompatibilna mreža
Sada je prilika da ju obnovimo u skladu sa idejama EU, odnosno da se na nju mogu priključiti i obnovljivi izvori”, upozorava Rožić. Mreža u Hrvatskoj nije prilagođena obnovljivim izvorima, a zasad je nepoznato kada bi mogla to postati. Ukoliko Hrvatska ne prilagodi mrežu, morat će uvoziti energente iz obnovljivih izvora iz inozemstva, kako bi se ostvario plan EU prema kojem do 2020. godine 20 posto energije mora biti proizvedeno iz čistih tehnologija. Europska komisija, naime, radi na nacrtu razvoja europske električne mreže na koju bi se 2020. godine masovno priključili obnovljivi izvori energije, potvrdio je visokopozicionirani dužnosnik Europske komisije. Govoreći na okruglom stolu u Bruxellesu, Hans van Steen, čelnik Komisijinog odjela za energiju rekao je kako se nada da će do kraja godine biti dovršen nacrt mjera potrebnih za intenzivnije korištenje obnovljivh izvora. S obzirom da postojeće mreže diljem Europe još uvijek nisu prilagođene alternativnim izvorima, odnosno vjetrenjače, solarni kolektori i drugi izvori nisu adekvatno spojeni na mrežu, ideja je da se njihovu energiju usmjeri tamo gdje dosad nije mogla ići.

Golema ulaganja
“Nije riječ o gradnji nove mreže, već je cilj da se putem postojeće mreže energija usmjeri prema mjestima gdje je potrebna. Trenutno postoje ‘uska grla’ koja priječe dotok energije iz obnovljivih izvora”, objašnjava Krešimir Štih iz Zajednice obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Primjerice, u Danskoj je moguće da sa sjevera gdje se nalaze brojne vjetrenjače ne stigne dovoljno struje na jug zemlje, čime je zbog ‘uskog grla’ moguća nestašica. Razvijena mreža i popratna infrastruktura koštat će europske zemlje milijarde eura, a još uvijek nije sasvim jasno tko će uložiti novac.Predsjednik Uprave tvrtke Scottish and Southern Eneregy, Ian Marchant, procjenjuje kako će idućih desetak godina biti potrebna ulaganja od oko 350 milijardi eura u obnovljive izvore kako bi se ostvarili najavljeni planovi Unije.“Navedeni iznos ne uključuje razvoj mreže za što će biti potrebno dodatnih 150 milijardi”, kaže. Marchant predlaže mirovinskim i ostalim fondovima okretanje ulaganjima u obnovljive izvore umjesto u rizične dionice. Među potencijalnim financijerima je i Europska investicijska banka.Hrvatska kao iduća članica EU nema nikakvu obvezu mijenjati postojeću mrežu. Naime, direktiva EU ne propisuje da obnovljivi izvori moraju biti u određenoj zemlji. Drugim riječima, Hrvatska može energiju iz obnovljivih izvora i uvoziti. Mreža u Hrvatskoj nije prilagođena obnovljivim izvorima no Štih naglašava kako “je sasvim dobra za izvore energije za koje je projektirana”. Premda ne očekuje kako će se uskoro postojeća mreža nadograđivati napominje da se na tome mora poraditi.

Indiferentnost

EU fondovi i privatni ulagači
Krešimir Štih iz HGK kaže kako energija iz obnovljivih izvora cjenovno nije konkurentna jer je energija u Hrvatskoj socijalna kategorija. “Kada energenti poskupe i alternativni izvori će postati atraktivniji čime bi moglo doći do razvoja mreže”, ističe te dodaje da bi se za financiranje mreže “mogli koristiti fondovi EU, ali i privatni ulagači. “Nio, politiku to ne zanima”, upozorava Rožić..