Italija mijenja strategiju ulaganjima u Hrvatsku i ostale zemlje jugoistoka Europe. Ne samo što već ove godine želi prijeći granicu od 10 milijardi eura izvoza svojih roba u balkanske zemlje, već želi ulagati više u strateške sektore kao što su infrastruktura i energija. Zbog toga je već predviđeno niz radnih sastanaka između Italije i zemalja jugoistoka Europe. Jedan takav održat će se u Veroni 11. i 12. veljače, o kojem je zamjenik ministra ekonomije zadužen za vanjsku trgovinu Adolfo Urso razgovarao u utorak u udruženju stranih novinara u Rimu.

Ceste, struja i cvijeće
Skup u Veroni osim ministarstva ekonomije organiziraju druge ustanove za vanjska ulaganja, a sudjelovat će Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Kosovo, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska, Srbija i Slovenija, uz domaćina Italiju, u prisutnosti 400 talijanskih tvrtki. Radit će se za četiri stola na kojima će se, među ostalim, raspravljati o infrastrukturi, okolišu, prijevozu, europskoj integraciji. Italija je prvi trgovinski partner Hrvatske, ali je izravnim ulaganjima tek na sedmome mjestu. O tom su pitanju u ponedjeljak u Arcoreu, pokraj Milana, razgovarali talijanski premijer Silvio Berlusconi i hrvatska premijerka Jadranka Kosor. Najavljen je i skori sastanak ekonomskih stručnjaka dviju zemalja kako bi se povećala izravna ulaganja talijanskih tvrtki u Hrvatsku. “Do sada su u Hrvatsku ulagale male i srednje tvrtke. Stvorena su zajednička poduzeća i ima mnogo talijanskih tvrtki koje djeluju u Hrvatskoj, ali po iznosu ta ulaganja nisu bila velika. Zato nastojimo organizirano ulagati u strateške grane industrije”, rekao je za Poslovni dnevnik Adolfo Urso. Italija je posebno zainteresirana za ulaganja u koridore V i VII, ali i X. Želi ulagati u energetske projekte, posebno u elektrane na obnovljive izvore. Ali ne gleda se samo na velike projekte. Italija je druga u Europi po proizvodnji cvijeća i želi ulagati u proizvodnju cvijeća u balkanskim zemljama. Glede energije je, na primjer, sklopljen ugovor s Crnom Gorom o postavljanju podmorskoga kabela. U pregovore Hrvatske i Slovenije za proširenje NE Krško žele se uključiti i sjevernoistočne talijanske regije. Italija, inače, ovih dana donosi odluku o mjestima gradnje svojih nuklearki, ali će ulagati i u gradnju onih u susjednim zemljama.

Jadranski sustav luka
Godinama se pregovaralo o stvaranju “poola” sjevernih jadranskih luka na čelu s Rijekom, Trstom i Koprom. No, čini se, da je bilo malo interesa s hrvatske strane za stvaranje takve zajedničke strategije pa će Italija na prostoru između Trske i Venecije sagraditi novi sustav luke. U taj novi prosjek lučkog sustava za Europu i Sredozemlje, koji bi imao kapacitet za pet milijuna TEU (Twenty-Foot Equivalent Unit) godišnje, uložit će se milijardu eura uglavnom iz europskih fondova.

Prilika

Recept za izlazak iz krize
Skupove poput veronskog, pa zatim početkom ožujka u Goriziji, na kojem će se sastati ministri vanjskih poslova zemalja JI Europe, trebale bi bolje iskoristiti hrvatske tvrtke i ustanove. Italija drži kako će upravo takvim projektima biti lakše svima izaći iz krize. Inače, na prostoru 10 zemalja JI Europe djeluje oko 30.000 talijanskih tvrtki koje bi sada trebale ulagati u strateške grane.