Za pokretanje proizvodnje u Đakovštini trebat ćemo znatna sredstva, a na čekanju su nam, iako smo ishodili dozvole, projekti triju farmi, kaže Marko Pipunić, vlasnik osječkog Žita, koji je dosad uspješnu tvrtku prošlog tjedna znatno opteretio ulaskom u đakovački poljoprivredni kombinat.

Prolazak kroz filtar
“Sigurno ćemo aplicirati za kredite i jamstva koji će se odobravati preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj jer se bez pomoći države ne usudim krenuti u nove poslove koji su pred nama”, kaže Pipunić.Nada se da će proći postavljene filtre do kredita jer je, kako tvrdi, državi uredno podmirivao obveze i nije poslovao s gubitkom. No ono što ga muči, kao i mnoge poduzetnike s kojima je Poslovni dnevnik razgovarao, cijena je po kojoj će se plasirati zajedničke kreditne linije HBOR-a i poslovnih banaka. “Plafon mora biti postavljen na četiri posto jer je sve iznad toga za proizvodne tvrtke preskupo”, naglašava Pipunić. Upravo zbog kamata, koje su zapravo još predmet pregovora ministra financija Ivana Šukera i poslovnih banaka, poduzetnici sumnjičavo i bez previše euforije gledaju na Vladine modele financiranja. Oni koje kriza nije znatnije okrznula, već su ga “otpisali”. “U Hrvatskoj mogu dobiti kamatu i ispod 3 posto tako da mi ova od 5 ili 6 posto o kojoj se govori ne odgovara”, kazao nam je Tomislav Antunović, vlasnik hotela Antunović i istoimenih benzinskih crpki, ne želeći ipak otkriti kod kojih je banaka, unatoč recesiji koja je prosječnu razinu kamate za obrtna sredstva podigla na najmanje sedam do osam posto, još moguće zadržati stare uvjete. Samo dodaje da su za dobre tvrtke i kod komercijalnih banaka, a ne samo u HBOR-u kamate uvijek najjeftinije. Čelnici kompanije koje su izgubile takav tretman, a među njima je zasigurno Ingra ili Petrokemija ističu da će razmotriti mogućnosti koje im nova shema financiranja otvara. No ne zalijeću se s ocjenama pa Igor Oppenheim tako kaže da čeka detalje programa. Direktor Petrokemije Boris Mesarić pak ističe kako je zainteresiran za sve modele poticanog financiranja jer problema u klasičnom financiranju sve više primjećuju. Pojedini poduzetnici boje se da bi i u okviru novog modela mogli naići na prepreke koje su im dosad otežavale poslovanje. Suvlasnica trogirskog Trentona Lada Karninčić tu prije svega izdvaja instrumente osiguranja koji će biti “čistilište” za brojne tvrtke još u fazi ocjenjivanja kod poslovnih banaka. “Tvrtke koje su bile u investicijskom zamahu već imaju hipoteke na imovini te je malo toga ostalo za kolateral, a nisam sigurna da će jamstva države svima biti dostatna.

Ništa za ugostitelje
Za poticane kredite neće moći aplicirati poduzetnici koji se bave točenjem pića, kockanjem i klađenjem. Takvom su odlukom zakinuti ugostitelji, kaže predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Zlatko Puntijar. Stoga namjeravaju zajedno odlučiti kako reagirati na Vladinu odluku. “Smatram da bi trebali nešto poduzeti kako bi i ugostitelji bili svrstani u skupinu koja može doći do sredstava”, kaže Puntijar.

Samo za one koji nisu bili u minusu

Vrijedi i za obrtnike
Osim malih, srednjih i velikih trgovačkih društava korisnici kredita za poboljšanje likvidnosti ili investicije moći će biti obrtnici koji zadovolje kriterije svojih poslovnih banaka. Prilikom razmatranja prihvatljivosti njihova uključivanja u neki od modela financiranja u obzir će se morati uzeti i dodatan kriterij koji je utvrdila Vlada, a to je da im je dohodak 31. prosinca 2007. bio veći ili jednak nuli, odnosno da nisu bili u “minusu”.

Traže se informacije

U HBOR-u usijani telefoni
Nakon Vladine objave da 16. veljače kreće prva HBOR-ova kreditna i jamstvena aukcija, telefoni u toj instituciji nisu prestali zvoniti. Poduzetnici u razvojnoj banci traže informcije o mogućnostima dobivanja novca, osiguranju i slično.

Pitajte poslovne banke
No u HBOR-u podsjećaju poduzetnike da su im prva adresa poslovne banke koje će ocjenjivati njihove potrebe za projektnim ili obrtnim financiranjem i potom se natjecati za kvote na aukcijama. Kako će to tehnički izgledati i u kojim rokovima će banke dobiti odgovor HBOR-a na zahtjeve, još nije definirano.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno