Filantrop je na grčkom čovjekoljubac, onaj tko daruje novac, vrijeme i ugled u dobrotvorne svrhe. Izraz se može primijeniti i na male dobrotvore koji daju simbolične donacije, no obično se rabi u kontekstu imućnih ljudi, čije je djelovanje od društvene važnosti, donatore velikih svota ili čelnike dobrotvornih zaklada.

Kad bi se 793 svjetska milijardera odrekla samo 1% svoje imovine u korist najsiromašnijih, skupili bi 26 milijardi dolara u humanitarne svrhe. Jedna desetina njihova bogatstva iznosi 260 milijardi dolara, dovoljno za rješavanje mnogih gorućih problema modernog čovječanstva. Ali malo se bogataša bavi dobrotvornim radom. Taj posao jednostavno nije dovoljno profitabilan. A da im ne bi zli vlastodršci uzimali višak blaga i dijelili ga siromasima, pobrinuli su se sami bogataši. U ne tako davna, ali bolja vremena, vlasti demokratskih zemalja imale su propise prema kojima su najimućniji građani plaćali poreze po visokim stopama, no unatrag tri desetljeća bogataši su lupili šakom o stol i viknuli da tako više ne može. Počeli su postavljati političare u parlamente, vlade i predsjedničke urede i natjerali ih (ili potplatili) da promijene porezne i druge financijske propise tako da ne bi morali snositi trošak socijalnih osiguranja i stanovanja starih i bolesnih. Od posljednjih sedam predsjedničkih mandata prije Obamina pet je pripalo republikanskim rušiteljima poreznih stopa za bogate: danas američki tajkuni plaćaju približno 15% poreza, i to na onaj dio plijena koji ne uspiju sakriti u poreznim utočištima.

Propadanje socijalne države pogodovalo je uzletu najpohlepnijih i najbezobzirnijih pa su bogati danas bogatiji nego prije, dok je sve više onih kojima je uskraćena zdravstvena skrb ili dom. Logično je to: dar i potreba za gomilanjem rijetko su povezani sa suosjećajnošću, pa čak i standardnim poštenjem. Ipak, ima svijetlih primjera drukčijega mentalnog sklopa. Filantrop ne nailazi uvijek na opravdanje za svoja dobra djela. Nekima od njih se prigovara da pritom imaju sebične motive stjecanja slave ili smanjivanja porezne osnovice, no takve kritike nemaju smisla: zašto bogati ne bi spajali ugodno s korisnim? Druge se kritizira što daju goleme iznose u potporu marginalnih društvenih djelatnosti kao što je moderna umjetnost umjesto u fondove protiv gladi i bolesti, primjerice reklamni magnat Charles Saatchi daje desetke milijuna eura tvorcima bizarnih djela kao što je Damien Hearst i golemi morski pas u vitrini punoj formaldehida. Magazin Forbes je sastavio popis 14 najizdašnijih donatora, onih koji su darovali milijardu ili više dolara. Od 793 milijardera samo ih je 11 darovalo takav iznos, a među velikim filantropima našla su se još trojica bivših milijardera, koji su izgubili “desetoznamenkasti” status upravo zato što su dali goleme donacije. Jedan od njih, bankar Herber Sandler, komentirao je informaciju o malom broju tajkunskih filantropa riječima: “Čudi me da ih nema više. Sramota je što ih nema mnogo više.” Slažemo se s drugim dijelom njegova komentara.

Nasljednici su škrtiji
Analitičari su utvrdili nekoliko zanimljivih obrazaca prema kojima se odvija darivanje. Dok bogati nasljednici nemaju veću sklonost dijeljenju onog što im je netko ostavio, oni koji su imetak sami stekli spremniji su se rastati od dijela bogatstva. “Najdarežljiviji su poduzetnici, ljudi koji su sami zaradili novac”, rekao je Forbesu Leslie Lenkowsky, profesor sa sveučilišta u Indiani. “Shvaćaju da su imali sreće te da je za njihovo blagostanje zaslužna kvaliteta škola koje su pohađali.” S Forbesove ljestvice najvećih i najbogatijih 14 donatora samo jedan nije do bogatstva došao vlastitim trudom: švicarski milijarder Stephen Schmidheiny, koji je obiteljsku kompaniju Grupo Nueva darovao zakladi koja raspoređuje zaradu na društvene projekte u Latinskoj Americi. Drugi obrazac tiče se smanjenja volumena darivanja u posljednjih 15 mjeseci. SAD je ukupna darovana svota 2009. skliznula za dva posto, a od 2007. je broj pojedinačnih superdarova od 100 milijuna dolara ili više pao za trećinu. Čak je i Buffetova “rata” donacije u Gatesovu zakladu prošle godine pala za 500 milijuna dolara u odnosu na 2008. godinu. Pad je uglavnom posljedica činjenice da je velik dio donacija dan u obliku dionica, koje su tijekom krize izgubile na vrijednosti. Drugi je razlog smanjenje motivacije za davanje u dobrotvorne svrhe zbog pada profita. U vrijeme financijske ekspanzije bogati imaju više interesa odreći se dijela zarade radi smanjenja porezne osnovice, dok se u vrijeme recesije smanjeni prihodi sami brinu za “porezne olakšice”. Lenkowsky kaže da će se ove ili iduće godine opet dogoditi rast, baš kao što je bio slučaj nakon krize od 1973. do 1975. godine. Ljestvica je prema očekivanju puna Amerikanaca, što se ne uklapa u predodžbu o njima kao o samoživim “bastardima”: drugi su još mnogo gori! Desetorica (75%) s Forbesove liste su Amerikanci iako samo 45% milijardera živi u SAD-u. I prije je Amerika proizvodila velike dobrotvore kao što su David Rockefeller i Andrew Carnegie. Europu predstavljaju dva Nijemca i jedan Švicarac, a Europljanin rodom je i George Soros, koji je međutim preuzeo američko državljanstvo. Jedini Azijac je Kinez Li Ka-šing iz Hong Konga, koji je pozvao druge Azijce da se otrgnu tradiciji koja teži očuvanju cijelog imetka unutar obitelji – ništa se ne smije “rasipati” pa ni na sirotinju.

Gatesovi daleko odmakli
“Naša tradicija nalaže i čak zahtijeva da se bogatstvo i resursi prenose s koljena na koljeno. Pozivam vas da nadiđemo ta tradicionalna uvjerenja. Iako naše vladajuće strukture nisu usmjerene na pružanje potpore kulturi davanja, moramo na izgradnju društva gledati kao na obvezu ravnu obvezi pomaganja našoj djeci”, iznio je Li 2006. u govoru, no njegove ideje još nisu uhvatile korijena. Na čelu skupine najizdašnijih donatora našao se suosnivač Microsofta Bill Gates, koji je u karijeri ispisao čekova u humanitarne svrhe u iznosu od 28 milijardi dolara. Većina tog novca usmjerena je preko obiteljske zaklade Bill & Melinda Gates Foundation, čiji su glavni ciljevi borba protiv side, malarije i tuberkuloze. U mlađim je danima davao “na sitno” srednjim školama, fakultetima, knjižnicama i lokalnim karitativnim ustanovama u Seattleu, no njegova se dobrotvorna aktivnost zahuktala 1999. kad je u obiteljsku zakladu ubacio 15 milijardi dolara dionica Microsofta. Od tada se zaklada prometnula u najveću filantropsku instituciju na svijetu koja daruje tri milijardi dolara godišnje.Gatesovi su strastveni govori o borbi protiv bolesti i siromaštva potakli i druge da prepoznaju radost davanja i uključe se u malu, ali odabranu ekipu filantropa. Gatesov je kolega multimilijarder Warren Buffett iz Berkshire Hathawaya najozbiljnije shvatio poziv informatičkoga kralja te je u lipnju 2006. objavio da će idućih 20 godina u Billovu i Melindinu zakladu darovati 30 milijardi dolara u dionicama. Isprva mu je zamisao bila usredotočiti se na zarađivanje da bi čim više mogao ostaviti nakon smrti, no u međuvremenu se predomislio i odlučio početi s davanjem još za života. “Kako možemo učiniti najviše dobra za čim više ljudi”, moto je pod kojim je uplatio prvu “ratu” u karitativne svrhe u iznosu od 6,4 milijarde dolara.

Kad je Gates primio Buffettov dar, izjavio je da ga on obvezuje na još marljiviji rad. “Ako čovjek napravi pogrešku s vlastitim novcem, manje mu je neugodno nego ako je napravi s tuđim”, rekao je u jednom televizijskom intervjuu. Tandem Gates i Buffet nenadmašan je po svom humanizmu, no ispred Buffeta su i nama dobro poznati George Soros te Gordon Moore. Mađarsko-američki biznismen Soros je raznovrstan donator, koji podržava raznolike projekte, od borbe protiv diskriminacije Roma i Muslimana u Europi do znanstvenih istraživanja u Rusiji i širenja demokracije u tranzicijskim zemljama. Njegov je Institut za otvoreno društvo 2008. darovao u razne svrhe 540 milijuna dolara. Gordon Moore, jedan od suosnivača Intela, najveći je doprinos dao 2000., prelivši šest milijardi dolara od dionica u Zakladu Gordona and Betty Moore. Zaklada je ponajviše usmjerena na potporu znanosti, očuvanju okoliša i unapređenje obrazovanja medicinskih sestara. Na ovo posljednje ga je nadahnuo incident koji je doživjela njegova žena, primivši u bolnici pogrešnu injekciju. Jedini Azijac, devetoplasirani Li Ka-šing, napustio je školu sa 15 godina i počeo raditi da bi pomogao obitelji. Nakon poslovnog trijumfa 1980. je pokrenuo dobrotvornu zakladu u potporu obrazovanju i kulturi. Jedan od glavnih primatelja njegovih donacija je sveučilište u Šantouu, gradu u jugoistočnoj Kini. Prije pet godina prodao je svoj udio u kanadskoj banci Imperial Bank of Commerce i darovao milijardu dolara zarade svojoj zakladi. Prije tri i pol godine najavio je da će prenijeti trećinu od svog bogatstva od 16,2 milijarde dolara zakladi, koju naziva svojim “trećim djetetom.”

Velikodušni gradonačelnik
Na osmom je mjestu newyorški gradonačelnik Michael Bloomberg, koji je bogatstvo od 16 milijardi dolara stekao svojom kompanijom za financijsko savjetovanje, Bloomberg LP. Prije tri je godine prebacio 900 milijuna dolara u obiteljsku zakladu, a potom se udružio s Billom i Melindom Gates u kampanji protiv pušenja. Darovao je 200 milijuna dolara sveučilištu Johns Hopkins, 50 milijuna sveučilištu Princeton i daljnjih 200 milijuna raznim dobrotvornim organizacijama. Obećao je da će nakon povlačenja iz politike posvetiti vrijeme raspodijeli ostatka svog bogatstva.Deseto i dvanaesto mjesto drže suosnivači njemačkoga informatičkoga giganta, proizvođača poslovnog softvera SAP, Dietmar Hopp i Klaus Tschira. Hopp je 1995. uložio 70% svojih dionica u Zakladu Dietmara Hoppa, koja financira borbu protiv raka i dječjih bolesti te razvoj sporta. Hopp je u nas ponajviše poznat kao vlasnik seoskoga kluba Hoffenheim, u kojemu igra Josip Šimunić, i kojega je iz osme njemačke lige doveo do prve lige. Njegov je suradnik Tschira iste godine odvojio sedam milijuna svojih dionica SAP-a radi osnivanja organizacije Klaus Tschira Stiftung, posvećene astronomiji, matematici i informacijskoj tehnologiji. Tri godine poslije napustio je SAP i počeo se baviti samo vođenjem svoje zaklade, smještene u bivšoj kući nobelovca za kemiju Carla Boscha. Još bi jedan Nijemac i SAP-ovac, Hans Plattner, bio uvršten na ljestvicu desetoznamenkastih donatora da je Forbes koristio drukčiju metodu izračuna vrijednosti donacija.

Tajkuni koji su darovali milijardu
U izradi ljestvice Forbes se poslužio podacima dobivenima od niza pojedinaca i institucija, počevši od samih milijardera preko direktora raznih zaklada do stručnjaka za neprofitne organizacije te gospodarstvenika. Uračunate su samo donacije koje su već učinjene, a ne one koje su najavljene ili obećane. Također nepotvrđene vijesti o zakladama nisu uključene u listu. Primjerice, meksički superbogataš, telefonski car Carlos Slim Helu, navodno je utemeljio zakladu vrijednu 4,5 milijardi dolara, no ni on ni njegovi predstavnici nisu željeli iznijeti podatke o terminima kad će se sredstva iz te zaklade predavati korisnicima. Konačno, obuhvaćene su samo donacije koje su nominalno iznosile milijardu ili više dolara, ne uvažavajući promjene tečaja i inflaciju. Tako na listu desetoznamenkastih donatora nisu ušli Gatesov kolega iz Microsofta Paul Allen ili Hans Plattner, suradnik Dietmara Hoppa iako bi današnja vrijednost njihovih donacija iz devedesetih premašivala milijardu dolara

Intervju

„Društvena odgovornost počinje iznutra – kroz način na koji se odnosimo prema ljudima, poslu i zajedničkim vrijednostima“

Nagrada ESG rating

Održivost na papiru i u stvarnosti: Nužan zaokret od forme prema sadržaju

1. Bill Gates
Ukupna donacija: 28 milijardi
2. George Soros
Ukupna donacija: 7,2 milijarde
3. Gordon Moore
Ukupna donacija: 6,8 milijarde
4. Warren Buffett
Ukupna donacija: 6,7 milijardi
5. Eli Broad

Ukupna donacija: 2 milijarde
6. James Stowers

Ukupna donacija: 1,9 milijardi
7. Herbert i Marion Sandler

Ukupna donacija: 1,5 milijardi
8. Michael Bloomberg

Ukupna donacija: 1,5 milijardi
9. Li Ka-šing

Ukupna donacija: 1,37 milijardi
10. Dietmar Hopp

Ukupna donacija: 1,25 milijardi
11. Michael Dell
Ukupna donacija: 1,2 milijarde
12. Klaus Tschira
Ukupna donacija: 1,1 milijarda
13. Stephan Schmidheiny
Ukupna donacija: 1 milijarda
14. Ted Turner
Ukupna donacija: 1 milijarda