Ukupna neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) početkom ovog mjeseca dosegnula je 12,85 milijardi kuna. To je oko 140 milijuna kuna više nego u ožujku i oko 1,14 milijardi kuna više nego početkom godine. S obzirom na stabilan tempo mjesečnih uplata po više od 250 milijuna kuna doprinosa u tzv. drugi stup mirovinskog osiguranja evidentno je da trendovi na financijskim tržištima ove godine ne pogoduju tim fondovima. Upravitelji četiriju domaćih OMF-ova još su krajem prošle godine najavljivali kako u 2006. ne treba očekivati povoljan vjetar u leđa kakav su imali prethodnih godina. Jednako tako, uporno ponavljaju i kako rezultate dugoročnih fondova poput OMF-ova, ne treba promatrati kratkoročno. Da je njihov oprez bio utemeljen pokazuje upravo tempo rasta neto imovine, odnosno današnje vrijednosti tzv. obračunskih jedinica. Nakon nepunih pet mjeseci ovogodišnji se prinosi fondova “drugog stupa” vrte oko nule. Točnije, Erste Plavi i PBZ Croatia osiguranje pritom trenutačno bilježe blagi pozitivni predznak (između 0,5 i 1 posto), a najveći AZ fond te Raiffeisen OMF u odnosu na početak godine u minusu su nešto više od jedan posto.

Solidan skor
Uz takav skor u dosadašnjem dijelu godine malo su okopnili i ukupni prinosi od početka aktivna upravljanja doprinosima osiguranika (od travnja 2002.). Tako se prosječni godišnji prinosi OMF-ova danas kreću od 6,6 do približno 7,9 (krajem prošle godine prosjek je bio 8,3 posto), a to znači da se njihovim članovima u četiri godine vrijednost obračunskih jedinica ukupno povećala za 27 do 32 posto. To su, dakako, i dalje veoma solidni prinosi, a aktualni trendovi samo potvrđuju da u mirovinskom maratonu, koji će za većinu od današnjih 1,27 milijuna osiguranika trajati znatno više od desetak godina, treba računati s boljim i lošijim etapama, uključujući dnevne oscilacije izračuna vrijednosti zbog kojih se u poretku fondovi svako malo izmjenjuju. U novije vrijeme to se naročito očituje u Raiffeisen OMF-u, koji je dosta dugo prednjačio prinosima, a trenutačno se izmjenjuje na začelju po prinosima od početka ove godine. Jednako tako, AZ-u se atribut najvećeg među fondovima (s 41 posto udjela u ukupnoj imovini) zasad manje očitovao u prednostima koje donosi veličina, a više u pravilu da je (naj)većima teže restrukturirati portfelj u prilagodbama tržišnim promjenama. Sve to samo upućuje da se presjekom rezultata u nekom trenutku ne mogu projicirati budući prinosi, ali i sami fond menadžeri vole isticati kad prednjače, a u marketinškom se komuniciranju s potencijalnim članovima (neki više, neki manje) pozivaju na dosadašnje rezultate. Iako zakonom propisana ulagačka ograničenja ‘mirovincima’ ne nude jako velik manevarski prostor, određene razlikovne nijanse postoje i dijelom su svakako i posljedica upravljačkog taktiziranja s obzirom na očekivanja kretanja na financijskim tržištima. To što se nijanse trenutačno svode na održavanje iznad nultog prinosa od početka godine rezultat je nekoliko glavnih faktora. Uz uvelike zadanu strukturu portfelja, s gotovo tri četvrtine imovine u obveznicama, i to većim dijelom vezane za euro i u dobroj mjeri bez prave mogućnosti zaštite od valutnog rizika, na sadašnje izračune vrijednosti obračunskih jedinica najviše je utjecao snažan pad cijena na globalnom tržištu obveznica. U nešto manjoj mjeri to je slučaj i s jačanjem kune prema euru. Istodobno, korekcije na globalnom tržištu dionica u novije su vrijeme poništile dio ranijih dobitaka na dioničkim pozicijama. Jači vjetar u leđa ove je godine mirovincima zapuhao praktički samo s Islanda, slikovito opisuje poslovno okruženje Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda, aludirajući na snažan porast cijene Plive koji se dogodio nakon objave namjere preuzimanja Plive od strane islandskog Actavisa. Dakako, taj vjetar nije zahvatio sve podjednako, jer su do današnje većinom maksimalne izloženosti toj dionici fondovi došli u različito vrijeme, tj. uz različite nabavne cijene.

Ipak, domaće dioničko tržište i mimo Plive, pa i unatoč aktualnim korekcijama cijena, i ove je godine mahom pozitivna komponenta. Jednako tako, trend značajna rasta kamatnih stopa na globalnom tržištu (dakle, pad cijena obveznica nije jednako pogodio sve mirovince, jer se u predviđanju takva trenda nisu svi postavili jednako. Među ostalim, i u pogledu ročnosti. Tako je Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ CO fonda, danas zadovoljan što su svojedobno, još dok su dulja dospijeća blagotvorno djelovala na prinose, skratili prosječnu ročnost obveznica u portfelju. Osim što su se lani iscrpili i pozitivni efekti sužavanja razlike (spreada) između zahtijevanih prinosa investitora u hrvatske dužničke papire u odnosu na prinose na usporedive referentne njemačke obveznice, ovogodišnji se globalni trend rasta traženih prinosa/pada cijena obveznica odrazio i na hrvatske obveznice u portfeljima mirovinaca, pri čemu su se i spreadovi na euroobveznice zemalja poput Hrvatske usput nešto proširili (pad cijene). Konačno, s nešto odmaka svi su se ti globalni trendovi osjetili i na cijenama kunskih izdanja.

Bankovni depoziti
Na domaćem tržištu mirovinci su pak zbog nepoticajnih kratkoročnih kunskih kamata povećali svoje plasmane u bankovne depozite s valutnom klauzulom. Kako ističe Damir Grbavac iz Raiffeisen OMF-a, situacija se nešto popravila s većim brojem dugoročnih kunskih izdanja. “Ako je, recimo, 70 posto imovine fonda u euru ili vezan na njegov tečaj, već dva posto aprecijacije kune osjeti se na prinosu oko jedan posto”, kaže Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavog fonda. No, kao što je sad taj utjecaj blago negativan, do kraja godine on bi mogao biti barem neutralan, budući da je na kraju 2005. tečaj eura bio prilično nizak. Istodobno, unatoč nekim očekivanjima da će američki FED i Europska centralna banka još podizati referentne kamate, većina fond menadžera drži da prinosi na globalnom tržištu obveznica ne bi trebali znatnije dodatno rasti. Uz taj umjereni optimizam u nastavku godine ističu i da će na domaćem tržištu mnogo toga ovisiti o tome koliko će još biti većih državnih izdanja, a u konačnici bi se komponenta dionica i na kraju godine mogla pokazati solidnom. No, samo je Štimac i nešto konkretniji u predviđanjima do kraja godine; bit će, kaže, jako zadovoljan dočeka li kraj ove godine plusom na razini dva-tri posto.

‘Treći stup’ fleksibilniji

Na trendove na međunarodnom tržištu duga (obveznica) nisu imuni ni dobrovoljni mirovinski fondovi. U nas su se već profilirali otvoreni dobrovoljni fondovi različitih ulagačkih politika s obzirom na ciljani profil članova, pa je i raspon ovogodišnjih promjena vrijednosti obračunskih jedinica kod DMF-ova veći. Visinom prinosa danas se ističe Erste Plavi Expert (5,33 posto od početka 2006., odnosno 16,6 posto u godinu dana), fond koji cilja na mlađu publiku te u dionicama ima i najviše imovine među DMF-ovima (blizu 15-ak posto). Nasuprot tome, konzervativniji dobrovoljni fondovi mahom dijele sudbinu obveznih fondova i vrijednost obračunskih jedinica im se u odnosu na početak godine nije bitinje promijenila.
(J. D.)