Nakon što su mnoga brokerska, odnosno investicijska društva, jedva preživjela 2009. godinu čini se kako ništa lakše neće biti ni u 2010. godini.

Problemi u hrvatskom gospodarstvu i dalje će dominirati, manjak likvidnosti nastavit će pritiskati tržište kapitala, dok će konsolidacija investicijskih društava nastaviti svoj već uhodani smjer. “Prije svega očekujemo da se dodatno smanji broj brokerskih društava i to onih koja nisu usklađena sa ZTK-om te da preostale kuće imaju dovoljno prostora za korektno i fer natjecanje za pridobivanje investitora. Znači ne kroz manje provizije već kroz strukturirane provizije, diferencijalni pristup klijentima, ali i kroz kvalitetu i raznovrsnost usluge”, kritično se osvrnula Uprava Fima Vrijednosnica. Usprkos tome, čini se da bi se brokerske provizije u 2010. mogle nastaviti smanjivati, barem tako misli član Uprave Erste vrijednosnih papira Hrvoje Krstulović. “Povećana likvidnost na burzi, novi proizvodi i orijentacija na strana tržišta, neki su od smjerova kretanja u ovoj godini”, kaže Krstulović. Dodaje kako će se nastaviti konsolidacija društava, no da će i internetsko trgovanje sve više dominirati. Slično razmišlja i portfolio menadžer Finese Capitala Stjepan Laca koji kaže kako budućnost hrvatskih brokerskih kuća leži u trgovanju na inozemnim tržištima. “Uslijed izrazitog pada prometa na ZSE, brokerska društva se moraju okrenuti novim izvorima prihoda koja međutim iziskuju dodatna ulaganja u infrastrukturu”, kaže Laca. Pored očekivane konsolidacije društava, ipak bi tržište trebalo nastaviti kakvim takvim blago optimističnim smjerom kojim je krenulo nakon izuzetno niskih razina dotaknutih u prvoj polovici 2009. godine.

Stagnacija najgora
“Najgore što bi se moglo dogoditi je stagnacija cijena dionica što bi dodatno odvuklo ulagače s burze. Kako burza uvijek gleda prema naprijed očekujemo da će ukoliko dođe do novih makroekonomskih podataka koji će ukazivati na oporavak domaćeg gospodarstva ulagači reagirati pozitivno što bi donijelo potrebnu likvidnost na tržištu”, istaknuo je analitičar EA Sistemsa Zvonimir Perić. Međutim, da bi se tržište kapitala pokrenulo, moraju se posložiti dodatni faktori. “Samo pokretači realne ekonomije u ovom trenutku mogu aktivirati tržište kapitala”, kaže predsjednica Uprave ICF Brokera Sandra Renz. Prvenstveno se tu misli na banke i reforme. “Aktiviranje bankarskog sektora u smislu povećanja kreditnih plasmana malim i srednjim poduzećima, fiskalna i parafiskalna rasterećenja gospodarstva, duboka reforma državne uprave kako troškovno, tako i procesno, odgovorno upravljanje troškovima na razini države, zasigurno bi značajan pozitivan utjecaj imao nastavak pregovora sa EU”, smatra Renz. Čini se kako ipak nema razloga za previše optimizma. “Što se tiče domaćeg gospodarstva očekujem nastavak krizne situacije, probleme s proračunom, povećanu nezaposlenost, dodatno smanjenje potrošnje, daljnje pritiske na kunu. Mislim da zaista nismo vidjeli konačne učinke krize”, izjavljuje predsjednik Uprave KD Upravljanja imovinom Zvonimir Marić. Njegov pesimizam dijeli i Laca koji kaže kako Hrvatska “neće doživjeti gospodarski oporavak u 2010. godini, međutim moguće je da do kraja godine tehnički izađe iz recesije i to samo zbog oporavka većine zapadnoeuropskih država.”

Utjecaj brokera
Iako početak godine nije obavijena optimizmom i nema jasnih signala snažnijeg oporavka, usprkos tome što pojedina svjetska tržišta bilježe rast, postavlja se pitanje mogu li domaća investicijska društva učiniti nešto što bi tržište kapitala učinilo primamljivijim, a samim time i poželjnom destinacijom ulagača. “Investicijska društva mogu utjecati na razvoj tržišta kapitala privlačenjem novih ulagača i reaktiviranjem onih koji su u prethodnoj godini mirovali. No u situaciji nulte tolerancije ulagača na rizike, kako političke, tako i ekonomske – preduvjet privlačenja ulagača mora imati podlogu krupnih zaokreta u realnoj ekomoniji i državnoj politici i strategiji razvoja”, kaže Renz. Ističe kako ulagači ne vole atmosferu neizvjesnosti koja je obilježila prošlu godinu. “Sjetimo se izjava izvršne vlasti o razmišljanju ukidanja drugog mirovinskog stupa, nedorečenosti antirecesijskih mjera, najava mogućih reformi u smislu uvođenja poreza na kapitalnu dobit, strukturu proračuna za 2010. godinu, itd…”, prisjeća se Renz. “Proaktivnom ulogom investicijska društva, uz pomoć središnjih aktera (Zagrebačka burza, HANFA, SKDD), u razvoju usluga i proizvoda mogu i trebali bi utjecati na tržište kapitala”, dodaje Krstulović. Nešto pesimističniji je Laca. “U bankocentričnom sustavu brokerska društva koja nisu u bankarskom vlasništvu samo su sporedni sudionici. Banke koje su u većinskom stranom vlasništvu (90 posto), vlasnici su najvećih otvorenih investicijskih fondova, vlasnici su svih obveznih mirovinskih fondova, većine dobrovoljnih mirovinskih fondova, te imaju najveći udio u vlasništvu u brokerskim društvima. Iz navedenog je jasno tko ima najveći utjecaj na hrvatsko tržište kapitala”, kaže on.

Veća transparentnost
Pored reformi i makroekonomskih čimbenika, postoje i jednostavnije aktivnosti koje bi se trebale učiniti u idućoj godini. “Izdavatelji moraju shvatiti da informiranje javnosti i investitora o poslovanju kompanije nije nešto što im je samo zakonski nametnuta obaveza nego tome moraju pristupiti puno profesionalnije i samoinicijativno. Zasad govorimo samo o izuzecima”, kaže Marić. Ističe kako je edukacija investicijske javnosti još uvijek na niskom nivou. “Rastom svijesti i znanja o investiranju možemo očekivati više sredstava na tržištu kapitala posredno ili neposredno”, zaključuje on. Ipak, primjećuje se lagani optimizam domaćih brokera kada je u pitanju davanje ocjene za ovu godinu. Perić i Marić očekuju kako će 2010. dobiti prolaznu ocjenu (dovoljan), solidnu trojku daju Renz, Krstulović i Laca, dok je Uprava Fima vrijednosnica najoptimističnija sa vrlo dobrim. Što će se od ovih prognoza ostvariti, nitko ne zna, no možemo se samo nadati da će optimisti izaći kao “pobjednici”.