Raiffeisen obvezni mirovinski fond (OMF) u 2009. godini kupio je 1,6 milijuna dionica Hrvatskih telekomunikacija, pokazuju podaci portala MojeDionice.com i Središnjega klirinškog depozitarnog društva (SKDD).

Krajem 2008. taj je fond držao nešto više od 645.000 dionica i bio je šesti dioničar HT-a po veličini. Godinu dana poslije RBA OMF drži nešto više od 2,2 milijuna dionica te je sa 2,76 posto četvrti dioničar HT-a. Povjerenje institucionalnih ulagača u HT vrlo je očito na domaćem tržištu kapitala. Promotri li se cijena te dionice i udio koji fondovi drže, četiri obavezna mirovinska fonda su u godini dana gotovo utrostručila ulaganje u HT. Mirovinci su krajem 2008. godine držali gotovo 2,8 milijuna komada dionica HT-a vrijednih 556 milijuna kuna. U godinu dana oni su povećali broj dionica koji drže na 5,2 milijuna komada tržišne vrijednosti 1,4 milijarde kuna. Uz podatke dostupne preko SKDD-a, postoji i mogućnost da su mirovinski fondovi vlasnici dionica HT-a kupljenih na Londonskoj burzi koji se vode na računu neke skrbničke banke, no ta količina vjerojatno nije ozbiljnija te ne bi trebala bitno mijenjati odnose među dioničarima. Pored RBA fonda, drugi po redu obvezni mirovinski fond po broju HT-ovih dionica je PBZ/CO koji drži 1,07 milijuna komada. To je gotovo dvostruko više nego krajem 2008. godine. U godini dana taj je fond dokupio 495.000 dionica najveće domaće telekomunikacijske kompanije.

Najveća transakcija
Iako su fondovi tijekom godine konstantno kupovali dionice HT-a, najveću pojedinačnu akviziciju tih dionica 2009. imao je Erste Plavi OMF. Naime, Vlada je zbog povrata duga umirovljenicima odlučila prodati dio dionica koje drži, a Erste Plavi je odlučio biti kupac. Tako je taj fond za gotovo 47 milijuna kuna krajem studenoga kupio 170.000 dionica, čime je povećao svoje vlasništvo na 873.000 dionica, odnosno nešto više od 1 posto temeljnoga kapitala. No i među navedenim fondovima ima iznimaka. Najveći među njima, AZ fond, u 2009 godini nije kupovao HT-ove vrijednosnice. Oni su ostali na istoj poziciji kao i krajem 2008., odnosno držali su 952.733 dionice HT-a, što je 1,16 posto kompanije. U AZ-u su nam na pitanje zašto se njihovo ponašanje razlikovalo od drugih fondova, odnosno zašto nisu kupovali dionice kratko odgovorili kako ne komentiraju pojedina ulaganja niti rad drugih fondova. Glavni razlog zašto mirovinci najviše ulažu u HT jest pozicija vodeće domaće dionice. Njezina likvidnost na tržištu osigurava to da bilo u slučaju “ulaska” ili “izlaska” iz te pozicije te transakcije ne bi trebale previše utjecati na cijenu. No ni likvidnost HT-a nije kao proteklih godina. “Promet na burzi prošle je godine podbacio. Jedina dionica koja se po svojoj likvidnosti koliko-toliko može usporediti s dionicama na razvijenim tržištima je, naravno, HT. Stoga je kukanje, primjerice, mirovinskih fondova da nemaju u što ulagati kad su u pitanju hrvatske dionice potpuno jasno”, izjavio je za Poslovni dnevnik investicijski savjetnik Credosa Roman Rinkovec. Ističe kako ova godina ne budi preveliku nadu da bi se stvari mogle drastičnije promijeniti na bolje. “Ako krenemo od pretpostavke da je burza u nekoj zemlji na svojevrstan način ogledalo društva u čijim okvirima djeluje, jasno je da joj perspektive za 2010. godinu nisu vesele. Osim gospodarskih problema (nezaposlenost koja je u porastu, nelikvidnost koja je u porastu, potpuno nepovoljan omjer broja zaposlenih u gospodarstvu i javnom sektoru, golem broj umirovljenika, branitelja i korisnika raznoraznih poticaja, čija je transparentnost vrlo upitna, dosadašnja iracionalna ovisnost o uvozu i zaduživanju itd.), velik problem je prekasno shvaćanje i prihvaćanje lošeg stanja”, upozorava Rinkovec.

Defetizam i pesimizam
Prema njegovu mišljenju vrlo malo toga se poduzelo da bi se negativni trend barem ublažio, ako ne i zaustavio. “Stoga nije čudno da je odjednom zavladao pesimizam, pa čak i defetizam u društvu, pa onda posljedično i na burzi. Malom ulagaču potrebni su vjera i optimizam da je rast dionica moguć i da je isti gospodarski opravdan”, zaključuje Rinkovec. Hoće li pored HT-a još neka dionica na tržištu kapitala zablistati, teško je procijeniti. No najvećim domaćim ulagačima koji HT-u, čini se, neizmjerno vjeruju, bit će sve teže ostanu li stvari nepromijenjene. Usto HT, iako se to od njega na neki način očekuje, još nije dionice odlučio izlistati na Prime Marketu, najvišoj kotaciji burze predviđenoj samo za najlikvidnije dionice. Iako to ne bi promijenilo ništa bitnije u vezi sa zahtijevanom transparentnošću, pomak bi mirovinski fondovi svakako pozdravili. Možda i daljnjom kupnjom dionica.