Na izmaku 2009. The Economist je izradio kratki pregled najzanimljivijih događaja koji su obilježili ovu godinu. Počelo je s inauguracijom Baracka Obame kao 44. američkog predsjednika koji je ukinuo zabranu financiranja istraživanja matičnih stanica, ublažio odnose s Kubom, pritisnuo Kongres da donese reformu zdravstva, obećao zatvaranje Guantanama, obvezao se da će SAD smanjiti emisije štetnih plinova i na čelo Vrhovnog suda postavio prvu osobu hispanoameričkog podrijetla.

Također je nastojao obnoviti odnose s Rusijom te zabranio mučenja tijekom ispitivanja. Pozvao je i na obnovu dijaloga s muslimanima. Dobio je i Nobelovu nagradu iako za mnoge preuranjeno. Branio je i upotrebu sile u “pravednim ratovima”. Iran i Sjeverna Koreja ostali su ratoborni unatoč što ih je Obama pozvao da “pruže ruku”. Američke trupe povukle su se iz velikih iračkih gradova, a Obama je predstavio plan o povlačenju većine vojnika u 2010. godini. Pokušaji stabiliziranja Afganistana diskreditirani su sumnjivim predsjedničkim izborima, a u 2009. je ondje poginuo i najveći broj američkih vojnika. Nasilje se intenziviralo i u Pakistanu. U Europskoj uniji je na snagu napokon stupio Lisabonski ugovor, a belgijski premijer Herman Von Rompuy postao je predsjednik Europskog vijeća. Kineska ekonomija ponovno je počela rasti; uvoz i izvoz znatno su porasli, a apetit za sirovinama djelomično je odgovoran za rast cijena roba. Vlade diljem svijeta povukle su poteze kako bi se uhvatile ukoštac s najgorom ekonomskom krizom u posljednjih nekoliko desetljeća. Američki Kongres donio je paket financijske pomoći vrijedan 787 milijardi dolara, dok je britanska središnja banka u domaću ekonomiju upumpala 330 milijardi dolara. Te su mjere rezultirale polaganim oporavkom i smanjenjem straha da će svijet pasti u totalnu depresiju. No sve je zabrinula održivost velikih proračunskih deficita. Samo američki iznosi 1,4 bilijuna dolara. Ipak, s rastom burzovnog tržišta, mnoge su banke, uključujući BofA i Citigroup, počele vraćati novac dobiven od vlade. Političari su kritizirali šefove banaka zbog isplaćivanja visokih bonusa, a Britanija je uvela oporezivanje bankarskih bonusa. General Motors pao je u bankrot sa 172 milijarde dolara duga, što je najveći industrijski neuspjeh u povijesti SAD-a. U bankrot je pao i Crysler, no spasio ga je Fiat. Iranski predsjednički izbori rezultirali su najvećom političkom krizom od 1979., dok je u Šri Lanki porazom Tamilskih tigrova završio građanski rat. Na području Gaze Izrael je poveo ofanzivu protiv Hamasa za vrijeme koje su poginule stotine palestinskih civila. Iz Meksika se proširila svinjska gripa, a Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je globalnu pandemiju. U svijetu je od te gripe umrlo oko 9500 ljudi.