EN DE

Paprenjaci nisu poklekli pred recesijom

Autor: Tomislav Tadić
10. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Riječi iz romana ‘Zlatarevo zlato’ Augusta Šenoe inspirirale su Sanju Opačak, profesoricu pedagogije, da krene u poslovni pothvat oživljavanja izvorne kulinarske tradicije

Riječ je o paprenjaku – tradicionalnom hrvatskom kolaču, čija je organizirana proizvodnja u Zagrebu počela 1998. godine. Do danas je proizvedeno više od 50 tona paprenjaka, a ni recesija nije pogodila tvrtku. Štoviše, posljednjih godina bilježi porast proizvodnje i distribucije. Opačak kaže da malo poduzetništvo sveprisutna recesija nije pogodila te da mali poduzetnici još imaju prostora izaći na strana tržišta na kojima još nisu bili. “Prije dvije godine izašli smo s proizvodima još dalje, redovito izlažemo na sajmovima u inozemstvu i osluškujemo što se traži”, kaže Opačak i dodaje da je njezina tvrtka u razdoblju od 2006. do 2008. godine imala rast prihoda i proizvodnje od čak 27 posto. “Ugledali smo se na austrijsko iskustvo tradicionalnih proizvođača slastica i uspjeli smo”, kazala je Opačak i dodaje kako je uspješno iskoristila pretpristupne fondove Europske unije, ali i državne potpore za malo i srednje poduzetništvo.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bez svinjske masti
“Savjetovala bih svima da idu u malo poduzetništvo. Ako imaju dobru ideju, sigurno mogu uspjeti”, kazala je Opačak, čija tvrtka ima desetak zaposlenih, proizvodi oko 13 tona paprenjaka godišnje, ima godišnje prihode između dva i tri milijuna kuna, a planira proširenje. Oko 90 posto proizvedenog distribuira se na domaćem tržištu u specijaliziranim suvenirskim i prodavaonicama delikatesnih proizvoda, hotelima, kao poslovni dar te kao slatki desert u avioprijevozničkom prometu. Preostalih desetak posto proizvoda izvozi se na druga tržišta, a cilj je iduće godine povećati proizvodnju za 20 posto i agresivnije plasirati proizvod u izvoz. Budući da originalni recept za paprenjake koji je Opačak naslijedila od svoje bake Mađarice sadrži svinjsku mast, zbog specifičnih potreba određenih stranih tržišta i putnika zrakoplova taj sastojak zamijenjen je biljnom mašću. Opačak kaže kako je proizvod “paprenjak” vođen projektno, brendiran je od svog početka i autorski zaštićen. “Pri kreiranju proizvoda iznimna pozornost se posvetila funkcionalnoj ulozi njegova vizualnog identiteta. Planski vođenom proizvodnjom paprenjak se tržištu nametnuo kvalitetom, konstantnošću i kvantitetom”, kazala je Opačak i dodala da su oni odradili na tržištu pionirski posao stvaranja specifičnog tržišta tradicijskih proizvoda i nametanja spoznaja o domaćem i našem, te mijenjali svijest kupaca o tradicijskom hrvatskom proizvodu i stvaranjem potrebe za njim.

Riječ je o paprenjaku – tradicionalnom hrvatskom kolaču, čija je organizirana proizvodnja u Zagrebu počela 1998. godine. Do danas je proizvedeno više od 50 tona paprenjaka, a ni recesija nije pogodila tvrtku. Štoviše, posljednjih godina bilježi porast proizvodnje i distribucije. Opačak kaže da malo poduzetništvo sveprisutna recesija nije pogodila te da mali poduzetnici još imaju prostora izaći na strana tržišta na kojima još nisu bili. “Prije dvije godine izašli smo s proizvodima još dalje, redovito izlažemo na sajmovima u inozemstvu i osluškujemo što se traži”, kaže Opačak i dodaje da je njezina tvrtka u razdoblju od 2006. do 2008. godine imala rast prihoda i proizvodnje od čak 27 posto. “Ugledali smo se na austrijsko iskustvo tradicionalnih proizvođača slastica i uspjeli smo”, kazala je Opačak i dodaje kako je uspješno iskoristila pretpristupne fondove Europske unije, ali i državne potpore za malo i srednje poduzetništvo.

Bez svinjske masti
“Savjetovala bih svima da idu u malo poduzetništvo. Ako imaju dobru ideju, sigurno mogu uspjeti”, kazala je Opačak, čija tvrtka ima desetak zaposlenih, proizvodi oko 13 tona paprenjaka godišnje, ima godišnje prihode između dva i tri milijuna kuna, a planira proširenje. Oko 90 posto proizvedenog distribuira se na domaćem tržištu u specijaliziranim suvenirskim i prodavaonicama delikatesnih proizvoda, hotelima, kao poslovni dar te kao slatki desert u avioprijevozničkom prometu. Preostalih desetak posto proizvoda izvozi se na druga tržišta, a cilj je iduće godine povećati proizvodnju za 20 posto i agresivnije plasirati proizvod u izvoz. Budući da originalni recept za paprenjake koji je Opačak naslijedila od svoje bake Mađarice sadrži svinjsku mast, zbog specifičnih potreba određenih stranih tržišta i putnika zrakoplova taj sastojak zamijenjen je biljnom mašću. Opačak kaže kako je proizvod “paprenjak” vođen projektno, brendiran je od svog početka i autorski zaštićen. “Pri kreiranju proizvoda iznimna pozornost se posvetila funkcionalnoj ulozi njegova vizualnog identiteta. Planski vođenom proizvodnjom paprenjak se tržištu nametnuo kvalitetom, konstantnošću i kvantitetom”, kazala je Opačak i dodala da su oni odradili na tržištu pionirski posao stvaranja specifičnog tržišta tradicijskih proizvoda i nametanja spoznaja o domaćem i našem, te mijenjali svijest kupaca o tradicijskom hrvatskom proizvodu i stvaranjem potrebe za njim.

Projektno vođen brend
Malim proizvođačima najvažnija je upravo ova predblagdanska sezona, a prošlu sezonu nitko od proizvođača malih suvenira nije uspješno odradio. “Bivši premijer Sanader dotukao nas je neprimjerenom preporukom kako bi se svi, zbog tobože recesije, trebali odreći poslovnih darova”, kazala je Opačak i dodala da takva preporuka nije imala smisla jer se cijene takvih malih poklon-paketića kreću od 20-ak kuna. Na sreću, pozitivan poslovni duh prepoznale su neke velike hrvatske tvrtke koje su angažirale tvrtku Paprenjak u svojim marketinškim kampanjama: T-mobile 2005. te Privredna banka Zagreb 2007. godine.

Od 13. stoljeća

Razlike po regijama
Paprenjak je nastao u doba renesanse, a spravljali su ga fratri u samostanima. Slavonski paprenjak na sebi ima reljef i beskvasan je, a oni s juga su glazirani šećerom i sadrže kvas. Paprenjak je svrstan u kategoriju zdrave hrane, a proizvodi se prema standardu HACCP.

Brojne nagrade
Paprenjak d.o.o. dobitnik je nagrada Hrvatskog oglasnog zbora, Hrvatske gospodarske komore, a Turistička zajednica grada Zagreba dodijelila mu je status “Suvenir Zagreba”. Cropak 2006. kompaniji dodjeljuje nagradu za ambalažu s prepoznatljivim vizualnim identitetom Hrvatske.

Autor: Tomislav Tadić
10. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close