Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Čičak: Kreditom Fimi za Podravku nismo kršili propise

Autor: Ana Blašković
07. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Igor Čičak, predsjednik Uprave Vaba banke, tumači kako i u krizi održava rast dobiti te naglašava da zbog veze Fime i Podravke ta banka nije izložena niti joj prijete rizici gubitka imovine

Dok četvrtina banaka ove godine bilježi pad profita, Vaba banka devet mjeseci zaokružila je rastom neto dobiti na 3,5 milijuna kuna. Iako je nekadašnji šef Nadzornog odbora Milan Horvat u pritvoru zbog afere Podravka, taj skandal nije omeo Vabino poslovanje. Predsjednik Uprave Igor Čičak za Poslovni dnevnik govori o završetku čišćenja bilance, očekivanju rasta dobiti, skorašnjoj dokapitalizaciji i ponudi za preuzimanje Slatinske banke.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Za razliku od većine banaka, Vaba bilježi rast dobiti. Na temelju čega?
Uz 5-postotni rast kredita znatno smo povećali prihode iz redovnog poslovanja. Kamatni su prihodi rasli 14,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Iako nam 70 posto poslovanja čine korporativni klijenti, a ostatak građani, struktura financiranja je obrnuta: 70 posto su depoziti građana. Kod kreditiranja je naglasak na male i srednje velike tvrtke kojima smo prva banka, a cilj nam je biti univerzalna banka i ujednačiti ta dva segmenta.

Dok četvrtina banaka ove godine bilježi pad profita, Vaba banka devet mjeseci zaokružila je rastom neto dobiti na 3,5 milijuna kuna. Iako je nekadašnji šef Nadzornog odbora Milan Horvat u pritvoru zbog afere Podravka, taj skandal nije omeo Vabino poslovanje. Predsjednik Uprave Igor Čičak za Poslovni dnevnik govori o završetku čišćenja bilance, očekivanju rasta dobiti, skorašnjoj dokapitalizaciji i ponudi za preuzimanje Slatinske banke.

Za razliku od većine banaka, Vaba bilježi rast dobiti. Na temelju čega?
Uz 5-postotni rast kredita znatno smo povećali prihode iz redovnog poslovanja. Kamatni su prihodi rasli 14,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Iako nam 70 posto poslovanja čine korporativni klijenti, a ostatak građani, struktura financiranja je obrnuta: 70 posto su depoziti građana. Kod kreditiranja je naglasak na male i srednje velike tvrtke kojima smo prva banka, a cilj nam je biti univerzalna banka i ujednačiti ta dva segmenta.

Kriza je nateže pogodila male i srednje tvrtke, kako to da Vaba to nije osjetila?
Istina je da su u industriji rezervacije tim tvrtkama znatno više nego ukupne rezervacije, no Vaba je u specifičnoj situaciji. Mi smo mlada banka, naš portfelj klijenata je nov i imali smo selektivan pristup. Varaždinska i Međimurska županija imaju snažnu bazu malih i srednjih tvrtki, čija se otpornost u krizi, čini mi se, pokazala većom nego prosjek.

Kojim ste sektorima najviše izloženi?
U prvom redu smo izloženi prerađivačkim djelatnostima, manjim tvrtkama koje su kooperanti većim kompanijama ili izvoznicima. Banka je vrlo malo izložena u građevini i poljoprivredi, gotovo i nema stambene kredite. Nismo izloženi ni u tekstilnoj industriji ni prema povezanim osobama.

Koliko iznose rezervacije?
Rezervacije na razini portfelja iznose 6,2 posto i u skladu su s industrijom. Neto trošak nam iznosi 2,7 milijuna kuna. Većinu rezervacija izdvojili smo još 2008. u sklopu čišćenja bilance, a ove smo proknjižili novih 10 milijuna kuna, što je velik iznos, dok smo iz prethodnih razdoblja naplatili 5,5 milijuna i smanjili opće rezervacije za 1,8 milijuna kuna zbog smanjenja bilance.

Hoće li rezervacije rasti do kraja godine?
Realno je očekivati rast u iduća tri do četiri tromjesečja, no teško je reći koliko.

Mogu li loši krediti u bankama dosegnuti 15 posto kako neki predviđaju?
Teško mi je to prognozirati, ali mislim da je ta brojka pretjerana. No kapitaliziranost banaka iznosi oko 17 posto pa će sustav sigurno izdržati daljnja povećanja rezervacija.

Banke su reprogramirale 9 milijardi kuna kredita. Koliko ste vi reprogramirali, a koliko naplatili?
Zbog otežane mogućnosti plaćanja obveza u roku reprogramirali smo oko 15% od ukupno 850 milijuna kuna kredita, a ostatak portfelja redovno naplaćujemo, dok je dobar dio kredita za financiranje obrtnoga kapitala i ti se krediti unaprijed odobravaju uz mogućnost prolongata. Reprogramiranje je dobar model ako postoji zdrava osnova i smatramo da je naša obveza pomoći klijentu da prebrodi krizu. Kada nema realne osnove za poboljšanje poslovanja klijenta, idemo u naplatu instrumenatima osiguranja.

Prošlog je tjedna Zaba najavila mogućnost snižavanja kamata na kredite. Mislite li da je to realno i hoćete li rezati kamate?
Ne, mislim da to nije realno bez obzira na povećanu likvidnost sustava. Ponajprije zbog cijene duga koju država plaća na obveznice od 7 posto, zatim zbog viših troškova poslovanja zbog rezervacija te rasta troškova depozita koji se ne mogu jednokratnom odlukom smanjiti. Također stanje u gospodarstvu je rizično i zahtijeva veću premiju, odnosno cijenu kredita.

Nedavno je u Upravu Vabe ušla Natalija Jambrečić. Je li vas na taj potez prisilio HNB?
Ne, HNB se ne miješa u takve stvari, ali nam je dao preporuku da u Upravi bude osoba zadužena za “back office”. Oduvijek nam je bio cilj da Uprava bude tročlana radi izbjegavanja sukoba interesa kod pojedinih funkcija članova Uprave. Natalija Jambrečić dosad je bila prokuristica, ulaskom u Upravu i dalje će biti zadužena za financije i sektor podrške. Denis Čivgin zadužen je za prodaju, a ja sam predsjednik Uprave za ostale segmente. Dakle, ulazak gđe Jambrečić je formalna, ne i bitna promjena.

Vaba danas ima od 5 posto dionica Slatinske banke. Jeste li odustali od preuzimanja?
Ne, i dalje smatramo da je povezivanje Vabe i Slatinske idealno za obje banke jer bi se stvorila snažna regionalna banka po potencijalu distribucije vodeća u pet županija.
Sukladno preporuci HNB-a bili smo dužni poboljšati IT sustav kako bismo bili spremni za povezivanje, bez toga ne možemo ni aplicirati za suglasnost. Vaba radi na tome i očekujemo da ćemo sredinom 2010. biti spremni nakon čega možemo nastaviti proces, naravno uz dogovor s regulatorom.

To znači da se ponuda za preuzimanje može očekivati sredinom sljedeće godine?
To je naša namjera. Hoće li do doći spajanja, ovisi o ocjeni regulatora te dioničarima. Ako se banke povezuju, vjerojatno će se to regulirati zamjenom dionica. No Slatinska banka nam nije primarni fokus, ponajprije radimo na unapređivanju Vabe. Povezivanje sa Slatinskom vidimo kao priliku da se poveća vrijednost banke, no ne nužno.

Jeste li završili s čišćenjem bilance?
Da, bilanca je očišćena. Vaba je nastala na spajanju dvije propale banke i taj smo proces završili. Bilanca je povećana sa 300 milijuna na 1,3 milijarde kuna u posljednje četiri godine, a kompletan loš portfelj je očišćen. Ekipirali smo se, izgradili infrastrukturu, uskladili sa standardima, povećali broj poslovnica i osigurali pretpostavke za daljnji rast.

Nakon prethodnog nezadovoljstva, je li HNB s Vabom zadovoljan?
Na temelju ostvarenog vjerujem da razloga za zadovoljstvo ima mnogo više nego prije.

Kakve rezultate očekujete za 2009.?
Svako tromjesečje nam je sve bolje i operativni prihodi rastu. Sukladno tržišnim kretanjima, kao i druge banke, podigli smo kamate, smanjili troškove za 6,8 posto i broj zaposlenih. Do kraja godine očekujemo neto dobit između četiri i pet milijuna kuna.

Prema novom obračunu adekvatnosti kapitala stambeni krediti bankama će biti jeftiniji za razliku od onih poduzetnicima. Hoće li novi izračun odmaknuti Vabinu orijentaciju od poduzetničkih prema stambenim kreditima?
Neće. Istina je da će nam biti skuplje, ali moramo tražiti svoje mjesto na tržištu.
U stambenim kreditima koji zahtijevaju jako puno kapitala i dugoročne izvore financiranja Vaba ne može biti konkurentna. Mi ćemo i u budućnosti biti servis tvrtkama i građanima, ali kroz kredite kojima možemo ponuditi dobru cijenu.

Adekvatnost kapitala je 11,9%. Planirate li novu dokapitalizaciju?
Krajem ožujka primjenjivat će se nova SAK od 12%, po novoj metodologiji po kojoj ćemo bez dokapitalizacije biti na 14 posto. Međutim, planiramo dokapitalizaciju do kraja prvog tromjesečja. Od postojećih dioničara Balkan Financial Equity Fund iskazao je interes investiranja 2-3 milijuna eura, ali zainteresirani su i drugi dioničari iz poglavito Varaždinske županije.

Koji je planirani iznos novoga kapitala?
Između 35 i 50 milijuna kuna.

Hoće li dokapitalizacija promijeniti vlasničke odnose?
Svim dioničarima ćemo sukladno zakonu ponuditi upis, no na temelju iskustava vjerujem da nijedan dioničar neće prijeći prag od 50%.

U aferi ‘Podravka’ spominjala se Vaba koja je Podravkinim depozitom kreditirala Fimu za kupnju dionica. Koja je uloga Vabe u tom slučaju?
Iako tada nisam bio u Vabi, ono što mogu reći je da banka u svim transakcijama nije prekršila nijedno pravilo i nema izloženost ni rizik od gubitka imovine. HNB nas je uostalom kao i druge banke aktivno nadzirao. Elemente bilo kakve transakcije ne mogu komentirati zbog bankarske tajne.

Je li vas kontaktirao DORH?
To ne mogu komentirati.

Slučaj ‘Podravka’ pokazao je upletanje vlasnika u poslovanje. Jeste li danas samostalni?
Vlasnička struktura je transparentna: najveći vlasnik je Validus sa 28,5 posto, zatim Balkan Financial Sector Equity Fund iz Švicarske sa 16,5 posto te Pluris sa 11 posto, ukupno više od 640 dioničara. NO je diverzificiran, tri člana su od Plurisa i Validusa, po dva stranca i neovisna te NO u pravilu donosi odluke jednoglasno. U tom je smislu banka potpuno samostalna i oduvijek je bila samostalna. Vlasnici se ni prije ni danas nisu petljali u poslovnu politiku.

Kako je na Vabu utjecala podjela Fime?
Ni pozitivno ni negativno. Banka nema dioničara s više od 50% i Uprava je samostalna. Vaba nikad nije konsolidirala svoje poslovanje s Fimom niti je HNB to tražio. Jedno je percepcija javnosti, a drugo stvarno stanje. Godinama radim u bankarstvu i vjerujem da smo vjerojatno najsamostalnija uprava neke banke.

Afera ‘Začin’ nas uopće ne pogađa

Je li Vabi naštetila afera ‘Začin’ zbog koje je bivši šef NO-a Milan Horvat u pritvoru?
Nismo imali štete. Banka se u našoj regiji ne povezuje puno s Fimom koja je bila dominantan vlasnik, a Horvat predsjednik NO-a, no to nije od proljeća. S Fimom nismo smjeli raditi zbog zabrane HNB-a, imamo strance u NO-u, lokalnu zajednicu. HNB od banaka dobiva dnevne izvještaje i strogo ih nadzire.

Što biste poručili klijentima, mogu li biti sigurni u banku?
Vaba posluje prema najvišim standardima, potpuno je samostalna, nema skrivene loše aktive. Depoziti građana su do prosinca rasli 27 posto. Mi smo jedna od rijetkih banaka bez lipe duga: depoziti su nam milijardu, a krediti 850 milijuna kuna. Moje uvjerenje je da je za banku bolje kad se o njoj ne priča mnogo, već da dobro radi. Slučaj ‘Podravka’ potaknuo nas je kažemo kako doista stvari stoje, kakvi su nam rezultati i da banka nije izložena riziku.

Autor: Ana Blašković
07. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close