Novo izvješće Svjetske banke navodi kako je globalna financijska kriza posebno snažno pogodila bivše komunističke zemlje. Izvješće nazvano “Kriza pogađa domove” zaključuje da je više bivših komunističkih država izgubilo mnoge prednosti koje su učinile u borbi protiv siromaštva nakon pada željezne zavjese.

Luca Barbone, direktor programa za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje u odjelu Svjetske banke za istočnu Europu i srednju Aziju, kaže kako je razlog pomalo ironičan. Barbone tvrdi da su te zemlje bile previše uspješne u prihvaćanju zapadnih ekonomskih modela. Svjetska banka upozorava kako je kućanstvima u tim zemljama sada više nego ikada prije potrebna socijalna pomoć. Do 2010. moglo bi biti 10 milijuna siromašnih ljudi više u tim regijama, uz dodatnih 25 milijuna koji su gotovo bili srednja klasa, a sada su tek iznad granice siromaštva, s mogućim gubitkom domova, radnih mjesta i osnovnih usluga. Izvješće daje jedinstven pogled na učinke globalne krize na razini kućanstava te navodi kako su obitelji pogođene šokovima kreditnog tržišta, rastom cijene roba i usluga te rastućom nezaposlenošću. “Jedan od tragičnih učinaka krize je da su zemlje srednjih prihoda, koje su provele zaokret, najteže pogođene. U zemljama regije stope nezaposlenosti su narasle, a ekonomske aktivnosti su doživjele kolaps. Siromaštvo će rasti, a obitelji će se naprezati do krajnjih granica”, kazao je Barbone. On naglašava kako prije 15 ili 20 godina te zemlje nisu imale hipotekarno tržište. “Ako si želio kuću, ili si je morao sagraditi ili uštedjeti novac kako bi je kupio.” No nakon kraja razdoblja tzv. hladnog rata došlo je do brzog širenja potrošačkih kredita u regiji, kao i popratnih rizika. Kriza je imala snažan utjecaj na 160 milijuna ljudi u regiji. Taj broj uključuje oko 40 milijuna onih koji žive u siromaštvu i oko 120 milijuna koji se nalaze na rubu siromaštva. U izvješću se navodi da je test stresa, koji je banka nedavno provela na kreditima kućanstava, pokazao da postojeći makroekonomski šokovi kao posljedica kamatnih stopa, tečaja i prihoda kućanstava mogu povećati broj obitelji koje više ne mogu otplaćivati kredite. Budući da hrana predstavlja jako velik dio potrošnje kod siromašnih građana, u nekim zemljama Europe i srednje Azije niskih prihoda udio za hranu može biti 70-80 posto pa će siromašni potrošači ponovo biti najranjiviji. Banka je upozorila da u nizu zemalja regije, uključujući Bjelorusiju, Moldaviju i Ukrajinu, vlasti moraju prilagoditi cijene energenata s razinom gospodarskog oporavka idućih godina. Prema preporukama Barbonea vlade se moraju usredotočiti na “pametnu” potrošnju kako bi zaštitile svoje siromašne građane. U istraživanju je Hrvatska svrstana s istočnoeuropskim članicama EU.