EN DE

Kriza zaobišla osječki Tekstil-Lio

Autor: Marija Birtić
03. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Kompanija izveze trećinu proizvedene robe, uglavnom na tržište regije, a u suradnji s njemačkom Trevirom razvija medicinsku posteljinu

Iako je kriza tekstilnu industriju u Hrvatskoj “otjerala” u pad, osječki Tekstil-Lio u recesijskoj godini zaposlio je nekoliko radnika u stalni radni odnos te je investirao u gradnju nove hale i strojni park. U dvije divizije Lio danas zapošljava 48 radnika koji proizvode štepani program (jastuci i pokrivači) i posteljinu te netkani geotekstil namijenjen građevinskoj industriji za stvaranje razdvajajućega nosivog sloja za stabilizaciju tla.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nekvalitetna konkurencija
U ukupnom prihodu štepani program i posteljina zastupljen je do 70 posto, a geotekstil do 30 posto. Izvoz na tržišta Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Crne Gore i od prošle godine Kosova iznosi 35 posto. Lio svojim proizvodima oprema hotele visoke kategorije te male obiteljske hotele. S ponudom za krajnjega kupca zadržali su se u robnim kućama poput Name, Istre, Rekorda, Slavonijatekstila i malim privatnim trgovinama. “Imamo robu u cijeloj Hrvatskoj, ali ne u trgovačkim lancima jer oni nabavljaju robu niske kvalitete prema principu masovnosti i što niže cijene. No kupci kad se opeku, okreću se proizvođačima koji jamče kvalitetu i onda nas prepoznaju”, kaže Zlatko Kozina, direktor tvrtke Tekstil-Lio. Lio je u suradnji s njemačkom tvrtkom Trevira razvio medicinski program posteljine. Kozina kaže da je već nekoliko puta apelirao da bolnice kupe Liove proizvode. “Studentski domovi i slične institucije također nas zaobilaze”, nezadovoljan je Kozina. Slično je s geotekstilom. “Šverc predstavlja velik problem. Nemam ništa protiv kvalitetnijeg proizvoda, ali imam protiv nekvalitetnije konkurencije uz istu cijenu”, kaže. Linija za proizvodnju geotekstila zaposlena je u jednoj smjeni, a veća iskorištenost stroja postiže se korištenjem za pripremu punila za jastuke i pokrivače.

Iako je kriza tekstilnu industriju u Hrvatskoj “otjerala” u pad, osječki Tekstil-Lio u recesijskoj godini zaposlio je nekoliko radnika u stalni radni odnos te je investirao u gradnju nove hale i strojni park. U dvije divizije Lio danas zapošljava 48 radnika koji proizvode štepani program (jastuci i pokrivači) i posteljinu te netkani geotekstil namijenjen građevinskoj industriji za stvaranje razdvajajućega nosivog sloja za stabilizaciju tla.

Nekvalitetna konkurencija
U ukupnom prihodu štepani program i posteljina zastupljen je do 70 posto, a geotekstil do 30 posto. Izvoz na tržišta Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Crne Gore i od prošle godine Kosova iznosi 35 posto. Lio svojim proizvodima oprema hotele visoke kategorije te male obiteljske hotele. S ponudom za krajnjega kupca zadržali su se u robnim kućama poput Name, Istre, Rekorda, Slavonijatekstila i malim privatnim trgovinama. “Imamo robu u cijeloj Hrvatskoj, ali ne u trgovačkim lancima jer oni nabavljaju robu niske kvalitete prema principu masovnosti i što niže cijene. No kupci kad se opeku, okreću se proizvođačima koji jamče kvalitetu i onda nas prepoznaju”, kaže Zlatko Kozina, direktor tvrtke Tekstil-Lio. Lio je u suradnji s njemačkom tvrtkom Trevira razvio medicinski program posteljine. Kozina kaže da je već nekoliko puta apelirao da bolnice kupe Liove proizvode. “Studentski domovi i slične institucije također nas zaobilaze”, nezadovoljan je Kozina. Slično je s geotekstilom. “Šverc predstavlja velik problem. Nemam ništa protiv kvalitetnijeg proizvoda, ali imam protiv nekvalitetnije konkurencije uz istu cijenu”, kaže. Linija za proizvodnju geotekstila zaposlena je u jednoj smjeni, a veća iskorištenost stroja postiže se korištenjem za pripremu punila za jastuke i pokrivače.

Problem neplaćanja
U novoj hali 600 četvornih metara namijenjeno je za proizvodnju, a 350 za uređenje nove diskontne prodavaonice. Novac je namaknut iz kredita, iz vlastitih sredstava i državnih potpora. Lio potraživanja naplati prosječno za 60 dana, a nenaplaćenih ima od 5 do 10 posto. “Poslovne prijevare zbog kojih ne možemo naplatiti dugove stare i po nekoliko godina nisu sankcionirane. Problem neplaćanja je osnovna kočnica razvoja proizvodnje”, kaže Kozina.

O tvrtki

Poslovanje na lanjskoj razini
Ukupan prihod tvrtke Tekstil-Lio u 2008. iznosio je 16,8 milijuna kuna. Dobit kompanije iznosila je 91.250 kuna. Direktor Kozina kaže da će ove godine ostvariti iste rezultate kao i lani. “Što se tiče recesije, problem nam je otežana naplata i pad kupovne moći kao i manje korišteni potencijali građevinskog sektora”, kaže Kozina.

Autor: Marija Birtić
03. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close