Na Nordijskim danima, koji se od 2. do 4. studenoga održavaju u Zagrebu, Slavonskom Brodu i Beogradu, pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika, stotinjak hrvatskih i regionalnih poduzeća imat će priliku dogovoriti poslovnu suradnju s oko 30 tvrtki iz Finske, Danske, Norveške, Švedske i Islanda. Nordijske dane u Hrvatskoj pokrenula su nordijska veleposlanstva 2004. radi stvaranja platforme za povezivanje gospodarstvenika iz nordijskih zemalja i Hrvatske. O mogućnostima hrvatskih tvrtki i suradnji s nordijskim zemljama razgovarali smo s Gordanom Fuštar, izvršnom direktoricom Nordijske komore u Zagrebu, koja organizira ovogodišnju manifestaciju.

U fokus ste stavili obnovljive izvore i čiste tehnologije?
Prošle smo godine kao tematiku imali energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša gdje je nastupilo 60 nordijskih i 600 hrvatskih te regionalnih poduzeća. Na osnovi povratnih informacija hrvatskih kompanija odlučili smo napraviti korak dalje, tj. produbiti tu temu. Ona je sada iznimno aktualna u svijetu, a sjever Europe se na tom području nalazi u samom svjetskom vrhu. Nadalje, Hrvatska i zemlje regije morat će uskladiti propise s onima EU, ali i učiniti nešto za svoj okoliš. Nordijske kompanije nude transfer znanja, iskustvo, tehnologiju i proizvode.

Gdje vidite priliku za hrvatska poduzeća?
Tijekom Nordijskih dana imat će priliku susresti se s poslovnim ljudima iz nordijskih zemalja te im predstaviti svoje ideje, potrebe i u konačnici dogovoriti suradnju. Prethodnih godina bilo je slučajeva uspostavljanja kvalitetne suradnje. Lani je, primjerice, islandska Efla, nakon upoznavanja dogovorila posao s hrvatskom tvrtkom HEP ESCO, a ove godine pokrenuli su projekt vezan uz geotermalne izvore energije u Križevcima uz mogućnost proširenja suradnje.

Kako ocjenjujete gospodarsku suradnju?
Suradnja je kvalitetna, no nordijske zemlje htjele bi je dovesti na višu razinu. Do prije nekoliko godina bio je vrlo izražen izvoz brodogradnje. Šveđani su, primjerice, iznimno zadovoljni brodovima proizvedenim u hrvatskim brodogradilištima. Zadovoljni su i kvalitetom i isporukom, kao i rokovima isporuke te cijenom. Brodovi bi i danas mogli biti traženi ondje. Nažalost Hrvatska je općenito prestala s proizvodnjom, pa danas s nordijskim zemljama ima velik trgovinski deficit. Treba spomenuti i turizam gdje su rezultati sve bolji, a raste i broj turista iz Skandinavije. Općenito, interes za Hrvatsku postoji jer da ga nema, ne bi bilo ni Nordijskih dana.

Osim vojne industrije predvođene finskom Patrijom i švedskim Saabom, koji sektori vide priliku u Hrvatskoj?
Prilika je upravo u sektoru koji je tema ove godine – čistim i novim tehnologijama, energetici i zaštiti okoliša, a za čime ovdje postoji potreba. Obnovljivi izvori sve više dolaze u fokus hrvatskih energetskih i komunalnih poduzeća. U nordijskim zemljama postoji dugogodišnja svijest o zaštiti okoliša pa Hrvatska puno toga može naučiti. Zanimljiv je primjer tvrtke Tetra Pak koji se okrenuo djeci u vrtićima u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Kroz kazališnu predstavu i igru uči djecu važnosti prikupljanja otpada i zaštiti okoliša.

Kakva je percepcija Hrvatske?
Općenita percepcija Hrvatske o nordijskim zemljama je pozitivna, posebice kroz turizam i sportske uspjehe.

Pogodovanje

Najveći problemi su natječaji
Prema informacijama koje dobivam od nordijskih kompanija u posljednjih šest mjeseci, od kada sam preuzela vođenje Nordijske komore, najveći problem su natječaji. Poduzetnici ističu da se pogoduje jednoj, određenoj kompaniji tako da se sva dokumentacija prilagođava unaprijed odabranoj kompaniji. Predstavnici nordijskih poduzeća koji posluju ovdje upoznati su s ovdašnjom problematikom, ali naravno traže promjene u dosadašnjoj praksi.

Ljetna ponuda

Lexus donosi više od automobila: ljetna ponuda koja pretvara svako putovanje u iskustvo

Pokreni nešto svoje

Ove dvije hrvatske inovacije mogle bi pomoći milijunima ljudi u budućnosti