Kina je čvrsto odlučila zavladati svjetskim tržištima. Ono što se do prije dva desetljeća činilo gotovo nemogućim danas je stvarnost – kineske kompanije po svijetu kupuju sve, od prirodnih bogatstava preko visokotehnoloških kompanija i proizvođača automobila do nekretnina. No kako piše Fortune, sa zalihama strane valute od 2,1 bilijuna dolara nije teško investirati u nešto drugo osim američkih državnih obveznica.

Naftni izvori u Nigeriji, Kongu, Brazilu, Kanadi i Kazahstanu, prirodni plin u Iranu (koga briga za američke sankcije), željezna ruda u Australiji, poluvodiči i Japanu te financijske tvrtke u Sjedinjenim Državama i Južnoafričkoj Republici, samo su neke od meta kineskih investitora. Kina se tako početkom 21. stoljeća pozicionirala kao glavni svjetski kupac, a ako sve pođe prema planu, sljedeće desetljeće bi mogla postati i glavni izvoznik kapitala na svijetu. Kako na to gleda ostatak svijeta? Dok zemlje u razvoju kineska ekonomska moć ne zabrinjava previše jer sada od ulaganja imaju samo koristi, Zapad nije baš blagonaklon prema kineskoj ekonomskoj ekspanziji. No dok Europa trpi u tišini, Amerika se ipak pokušava postaviti odlučnije. Tako je Washington opasno prijetio zaštitnim carinama na uvoz kineskog tekstila, dok su na uvoz guma carine i uvedene. Washingtonu je manevarski prostor ipak sužen s obzirom na to da je Peking najveći financijaš američkoga državnog duga. Unatoč snažnom širenju pred Kinom ipak postoje mnoge zadaće, poput boljeg pozicioniranja domaćih tvrtki u svijetu, kako bi uistinu postala globalna sila.

2,1 bilijun dolara iznose zalihe strane valute u kineskoj državnoj blagajni

1 milijardu dolara uložio je China Investment Corp. kako bi kupio 11 posto udjela u kazahstanskoj energetskoj kompaniji JSC KazMunaiGas Exploration

50 milijardi dolara iznosile su kineske investicije u stranim zemljama 2008. godine

10 milijardi dolara pozajmila je Kineska banka za razvoj brazilskoj energetskoj kompaniji Petrobras za razvoj naftnih izvora u dubokim vodama

5 milijardi dolara stajao je 10-postotni udjel u Morgan Stanleyu koji je 2007. kupio China Investment Corp.

21 stoljeće označilo je početak snažne kineske ekspanzije na svjetska tržišta

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

4,7 milijardi dolara vrijedan je ugovor između Kineske državne naftne korporacije (CNPC) i Irana za razvoj iranskoga plinskog polja South Pars

5,6 milijardi dolara stajao je 20-postotni udjel Standard Banka iz JAR-a koji je kupio Industrial & Trade Bank of China

107 milijardi dolara iznosila je trgovinska razmjena između Kine i Afrike 2008. godine, što je 45-postotno povećanje u odnosu na godinu prije

9 posto udjela kupila je kineska tvrtka Aluminium Corp. u anglo-australskoj kompaniji Rio Tinto za 14 milijardi dolara

2 milijarde dolara stajao je udjel u kanadskom Tanganyika Oilu