Italija će izgraditi osam nuklearnih elektrana, čime će osigurati 25% svojih potreba za strujom, a cijeli projekt vrijedi oko 40 milijardi eura. Međutim, kako se neke talijanske regije protive nuklearizaciji Ustavni sud će morati odlučiti hoće li se graditi nuklearke.

Talijanski parlament je glasovima vladajućeg desnog centra premijera Silvija Berlusconija u srpnju usvojio zakon “razvitak” u kojem je predviđen povratak nuklearnoj energiji. Italija je prije 22 godine na referendumu odbacila nulkearnu energiju, ali je Berlusconijeva vlada projekt nukleraki predstavila kao jedini valjani za smanjenje ovisnosti od uvoza energije. Potpisan je i sporazum s francuskim EdF-om s kojom će talijanski energetski div Enel graditi nuklearne u Italiji.“Povratak nuklearnoj energiji je projekt Italije, a Francuska ima najsuvremeniju tehnologiju”, objašnjava predsjednik Uprave Enela, Fulvio Conti, koji u razgovoru za list Sole 24 ore kaže kako je nuklearizacija prilika za talija nsku industriju. Conti kaže kako je predsjednici talijanskih industrijalaca (Confindustria) Emmi Marcegagliji objasnio da će samo 30% ulaganja biti namjenjeno ugovorima sa snabdjevačima nuklearne tehnologije, a ostalih 70% će dobiti tradicionalna industrija koja će morati snabdijeti nuklearke sa svim ostalime. Tih 70% poslova je u vrijednosti od čak 28 milijardi eura.Izgradnja jedne nuklearke košta oko pet milijardi eura, a za jamčenje 25% potreba za električnom energijom u Italiji treba izgraditi osam nuklearki, a to je investicija od 4-5 milijardi za svaku. Enel je spreman sudjelovati u izgradnji četiri nuklearke, a Conti kaže kako je potrebno stvoriti odnose i s Rusijom i sa SAD-om u razvitku nuklearne energije.

Interesi države i regija
No, neke regije (Piemonte, Liguria, Emilia-Romagna, Toscana, Umbria i Calabria) suprotstavile su se planu ministra ekonomskog razvoja Claudija Scajole o povratku nuklearne energije u Italiju, pa će o svemu odluku trebati donijeti Ustavni sud. Naime, pitanje energetske politike treba biti usuglašeno između regija i države, što u ovom slučaju, prema mišljenju nekih regija, nije učinjeno. Scajola drži kako je učinjeno sve prema Ustavu, jer u posebnim slučajevima potrebn jedinstvo države, a povratak nuklearkama je najučinkovitiji za spuštanje cijena energiji, koja je u Italiji među najskupljima u Europi što smanjuje konkurentnost njeznih tvrtki. Ako seu proizvodnji se skupo plaća energija, onda proizvodi ne mogu biti konkurentni u cijeni s tvrtkama iz drugih zemalja. Prije nego su oba doma parlamenta usvojila zakon “razvitak” održano je 60 sastanaka odbora Zastupničkog doma i Senata, a zatim isto toliko u dvoranama domova, te je analizirano više od 2800 amandmana na zakonski tekst.Ostalo je pitanje gdje će se graditi nuklearke? Konačne lokacije ili još nisu određene ili se čeka da ih se obzani. No, spominje se Sardinija, zatim regija Puglia (na Jadranskoj obali kod mjesta Ostuni), onda duž rijeke Po (pokraj Mantove gdje su već bile nuklearke u mjestu Trino i mjestu Caorso).

Pomama za nuklearkama
Na osnovu sporazuma između Enela i EdF-a, prva nuklearka bi trebala proraditi 2030. godine. Elektrane će biti tipa EPR (European pressurized reactor) snage 1600 Megawatta. To je tzv. treća generacija nuklearnih postrojenja, koja jamči veću sigurnost. Tvrtka Areva koja ih proizvodi, izgradit će 11 od 41 nuklearke koliko će ih se graditi u Europskoj uniji gdje 27% energije dolazi iz nuklearki. Prvi projekt EPR elektrane realizira se u mjestu Olkiluoto u Finskoj. U svijetu, posebno u zemljama u razvoju, u nslijedećih osam godina bi trebalo biti izgrađeno 180 nuklearki, a u planu ih je još 282. No, problem je pohranjivanje nuklearnog otpada. Italija će, najvjerojatnije, povjeriti pohranjivanje otpada specijaliziranoj tvrtki (Energy Solutions) i izvoziti nuklearni otpad.

Hrvatska

Status quo
Hrvatska vlada je na sjednici 19.lipnja usvojila Strategiju energetskog razvoja u kojoj se navodi kako bi “do 2012. godine trebala biti donesena konačna odluka o eventualnoj izgradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj”. Ravnatelj energetskog instituta Hrvoje Požar, Goran Granić, kaže kako se od tada nije ništa promijenilo.