OSIJEK – Nije samo prošlogodišnja ostvarena dobit u iznosu od 40,33 milijuna kuna za Slavonsku banku d.d. iz Osijeka, koja se nalazi u većinskom vlasništvu Hypo Alpe-Adria-Banka, presudna za zadovoljstvo njezine Uprave. Njihov dugoročni cilj ocrtava se u namjeri povećanja tržišnoga udjela jer smatraju da za to imaju dobar temelj. Tako su i koncipirali svoj petogodišnji plan u kojemu su “zacrtali” rast aktive od 20 posto i rast dobiti od 10 posto. U agraru vide najveći potencijal koji će, smatraju, do izražaja doći ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Ulaganje u poljoprivredu
Pozicionirali su se stoga kao regionalna banka koja će priliku za rast tražiti prije svega u Slavoniji.“Hrana je dugoročno strateški proizvod. Otvaranjem novih kreditnih linija prilagođavamo se potrebama tržišta jer kreditiramo sve što procijenimo da je budućnost i perspektiva – od kupnje poljoprivredne mehanizacije, kreditiranja proljetne i jesenske sjetve, preko podizanja i investicijskog ulaganja u voćnjake i vinogarade, ali i kapitalna ulaganja namijenjena kupnji osnovnoga stada (krave, svinje, ovce), potrebne opreme (muznih uređaja, silosa, opreme za tovilišta) do izgradnje i preuređenja gospodarskih objekata. Za njih postoji velik interes među različitim vrstama poljoprivrednih proizvođača, ali i vinarima, mljekarima, proizvođačima kulena”, ističe predsjednik Uprave Slavonske banke d.d. Ivan Mihaljević, potkrepljujući svoje navode činjenicom kako su zajedno s Beljem d.d. krenuli u realizaciju projekta kreditiranja 30 farmi za tov svinja čiji će plasman biti osiguran.
U Slavonskoj banci također su modernizirali svoje poslovanje, uveli osobne bankare i uslugu e-bankinga, rekonstruirali postojeće poslovnice, obučili nove ljude, a planiraju povećati broj zaposlenika kao i proširiti se po zapadnoj Slavoniji (Pakrac, Lipik) čime bi u potpunosti pokrili tržište Slavonije i Baranje. Njihovu poziciju na tržištu najzornije će predočiti brojka od 210.000 klijenata u poslovanju sa stanovništvom te 11.000 klijenata među pravnim osobama, 105.000 otvorenih tekućih računa, 50 postavljenih bankomata i 30 otvorenih podružnica. Rezultat svega toga je 30 posto tržišni udjel u regiji.“Ipak je najznačajnija informacija da se Slavonska banka d.d. neće spojiti s Hypo bankom iz Zagreba o čemu se često u posljednje vrijeme govorilo, nego ćemo ostati decentralizirana, samostalna banka sa sjedištem u Osijeku koja ima isključivo lokalni menadžment i podružnice”, kaže Mihaljević.

Odvojeno-efikasnije
“Zaključeno je kako je mnogo bolje imati dvije banke. Vlasnik traži samo rezultate, a trenutno ovdje imamo najveći tržišni udjel. Puno je bitnije kakva se poslovna politika vodi. Gotovo se i ne osjeti kako je ovo banka u većinskom stranom vlasništvu jer mi ovdje kreiramo strategiju banke u odnosu prema gospodarstvu, a to je najvažnije. Koristeći mrežu Hypo banke, našim klijentima možemo osigurati ulazak na strana tržišta, primjerice u Beogradu, Klagenfurtu, a to je, pored kapitala i know-how sistema koji smo dobili, najznačajnija snaga cijeloga sustava čiji smo dio”, ističe Ivan Mihaljević.U svojoj dugoročnoj politici Slavonska banka d.d. odlučila je ulagati i u razvoj cjelokupne regije kako bi se stvorili dobri rezultati poticanjem izvrsnosti, primjerice u sportu (generalni su sponzori Svjetskoga klupskog prvenstva u sportskom ribolovu koje će se u lipnju održati u Osijeku), ali i u humanitarne aktivnosti.

Dionice u godinu dana porasle 15 posto
Vrlo nizak free-float, odnosno, dominantna uloga najvećeg dioničara u vlasničkoj strukturi, svakako je najvažniji razlog neredovitog pojavljivanja Slavonske banke (SLBA-R-A) u dnevnim burzovnim izvješćima. Primjerice, do sada je u svibnju (na Zagrebačkoj burzi) prikupljeno svega nešto više od 300 tisuća kuna prometa, dok je u travnju uknjiženo nešto manje od 1,5 milijuna kuna. No cijena dionica, usprkos tek sporadičnoj aktivnosti, u određenoj mjeri ipak prati pozitivne trendove bankovnog sektora, makar su investitori, oslanjajući se ponajprije na izdašne profitne marže, u ovom slučaju evidentno zakinuti za uzbuđenja vezana uz moguće promjene u vlasničkoj strukturi, koja prate nekolicinu malih banaka. Tako je u proteklih godinu dana cijena dionica porasla za 15 posto (na 2.300 kuna), pri čemu svakako valja uzeti u obzir i neuobičajeno velike oscilacije krajem prvog i početkom drugog kvartala tekuće godine, koje su uglavnom nosile negativan predznak, spuštajući dionice s aktualnog rekorda od 2.700 kuna (i time prepolovivši ranije ostvareni rast). U međuvremenu je došlo i do određenih promjena u vlasničkoj strukturi, pojavljivanjem skrbničkog računa među deset najvećih dioničara, makar se isplata dividendi još uvijek ne nazire.