Dobra preventiva znak je razvijenosti zdravstvenog sustava, ali i učinkovita metoda uštede novca namijenjenog liječenju u kasnijim fazama bolesti, odnosno posljedica nekih stanja. Nakon višegodišnjeg zanemarivanja koje je naišlo na oštre kritike struke hrvatske zdravstvene vlasti počele su rehabilitirati preventivu te zaštitu na radu uvođenjem obveznih preventivnih pregleda za starije osobe te programa prevencije nekih zloćudnih bolesti, ali i donošenjem posebnog zakona i izdvajanjem Zavoda za osiguranje zaštite na radu. Uvođenje obveze sistematskih pregleda za sve zaposlene te kontrola zaštite na radu među najvažnijim su novostima koje je nova regulativa donijela, no i prije zakona neke su kompanije prepoznale važnost preventive među vlastitim zaposlenicima ne samo zbog očuvanja zdravlja radnika već i smanjenja bolovanja. Pritom se dio poslodavaca odlučuje za samostalno ugovaranje usluga u zdravstvenim ustanovama, dok ostali sklapaju police dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja. Prema riječima direktorice Croatia zdravstvenog osiguranja Vesne Dulibić, poslodavcima su posebno zanimljivi programi s bogatom preventivnom zdravstvenom zaštitom, kojima su obuhvaćeni specijalistički pregledi i sva potrebna dijagnostika.

Sveobuhvatni programi
“CZO je svoju ponudu prilagodilo svim dobnim skupinama što su prepoznali mnogobrojni osiguranici. Iako u ponudi imamo šest programa dodatnoga zdravstvenog osiguranja uz koje se može ugovoriti i pet dodatnih programa, poslodavci se uglavnom opredjeljuju za jeftinije, ali sveobuhvatne programe. Uz programe dodatnoga zdravstvenog osiguranja vrlo su traženi naši programi dopunskoga zdravstvenog osiguranja na koje se poslodavci odlučuju uz jedan od programa dodatnoga zdravstvenog osiguranja ili ugovaraju samo dopunsko zdravstveno osiguranje za svoje osiguranike”, ističe Vesna Dulibić. Iz ponude CZO poslodavci se uglavnom odlučuju za pakete dodatnoga zdravstvenog osiguranja, i to za programe Norma ili Optima ili Ultima, a i za programe dopunskoga zdravstvenog osiguranja s iznosom pokrića do 3000 kuna.

Kolektivni ugovor
Sunce osiguranje od 2004. godine intenzivnije je počelo s plasiranjem Sunce dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, a specifičnost Sunca predstavljaju poliklinike Sunce koje djeluju u svim većim hrvatskim gradovima. Vlastitu medicinsku infrastrukturu poliklinika Sunce čini devet poliklinika u kojima se nudi više od 500 različitih medicinskih usluga u 145 specijalističkih ordinacija, ističu u Koncernu Agram. Prema revidiranim podacima premija Sunce dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja za 2008. godinu iznosila je 125,7 milijuna kuna, što je povećanje više od 40 posto u odnosu na 2007. godinu. Na kraju 2008. godine oko 71.000 osoba bila je osigurana ili imala neko od pokrića po policama Sunca, a isti trend zadržan je i u prvom tromjesečju ove godine. U sklopu Sunce dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja na tržištu se nude dvije serije različitih polica: Classic i Exclusive. Kroz Polikliniku Sunce prošle je godine prošlo 160.000 klijenata. Pravo na sistematske preventivne zdravstvene preglede zaposlenika farmaceutska kompanija Pliva regulirala je kolektivnim ugovorom, prema kojem svaki zaposlenik ima pravo na sistematski preventivni zdravstveni pregled najmanje jedanput u dvije godine o trošku kompanije. Zaposlenici obavljaju zdravstvene preglede u ustanovi koju je Pliva odabrala natječajem, odnosno kompanija nije sklopila police osiguranja, već se plaćanje troškova obavlja po obavljenom pregledu zaposlenika. Kako doznajemo u kompaniji, pregledi koje zaposlenici Plive obavljaju ovise o dobi i spolu pojedinca, što uključuje laboratorijsku i UZV obradu, pregled internista, oftalmologa, ginekologa i ostalih specijalista po potrebi.

Briga o zaposlenima
Tvrtka Ericsson Nikola Tesla je među kompanijama koje su zdravlje svojih radnika počele pratiti i prije uvođenja zakonske obveze. U kompaniji ističu da je dio brige za zdravlje zaposlenih uvjetovan zakonskim odredbama, a drugi željom da se prevencija zdravlja zaposlenika dodatno poveća. Gorana Lipnjak, odgovorna osoba za zaštitu na radu i zdravlje u Ericssonu, napominje da se u krugu kompanije nalazi ambulanta, što pruža velike prednosti zaposlenicima. Kompanija ima sklopljen ugovor s liječnikom medicine rada u sklopu privatne ustanove Medicus, a u želji provođenja veće brige o zdravlju zaposlenika menadžment kompanije podržao je program proširene zdravstvene zaštite, kaže Lipnjak. U usluge proširene zdravstvene zaštite spadaju sistematski pregledi svih zaposlenika kompanije po dobnim skupinama u određenim intervalima. Tako, primjerice, zaposlenici iznad 50 godina obavljaju sistematski liječnički pregled svake godine, oni starosne dobi između 40 i 50 godina svake druge godine, a mlađi svake treće godine.

Obilazak liječnika
Detaljni sistematski pregledi nadopunjavaju se ovisno o nađenim stanjima te o rizičnim faktorima zaposlenika i s dodatnim pretragama. Svaki sistematski pregled obuhvaća i ultrazvučni pregled abdomena te UZV pregled dojki u žena, odnosno UZV pregled prostate u muškaraca. Osim toga liječnici specijalisti za određena područja ordiniraju u kompanijskoj ambulanti jedanput do dvaput mjesečno. Dodatno su s ginekologom ugovoreni sistematski pregledi svake godine svih zaposlenica kompanije. Nakon pregleda, ako je potrebno, pacijenti se šalju na daljnju obradu kod svoga izbornog liječnika primarne zdravstvene zaštite. U okviru sistematskog pregleda zaposlenici Ericssona imaju mogućnost pregleda i kod stomatologa. U kompaniji napominju da analizu ukupnoga zdravstvenog stanja i bolesti liječnik medicine rada iznosi na redovitim sjednicama Odbora zaštite na radu svaka tri mjeseca te se na temelju iznesenih podataka daju prijedlozi za korekcije i daljnje aktivnosti, odnosno rezultati sistematskih pregleda sustavno se uključuju u preventivne i kurativne postupke. Ujedno se na taj način utvrđuje i procjenjuje rizik od štetnosti za zdravlje na mjestu rada te se kontinuirano unapređuju i radni uvjeti. Budući da je tvrtka Ericsson Nikola Tesla usmjerena na pretežan rad s računalima, u kompaniji je izrađen upitnik o ergonomskim aspektima rada za računalom. Nakon obrade podataka iz upitnika primjenjuju se određene korektivne akcije. “Radi što prisnijega kontakta liječnika medicine rada sa zaposlenicima kompanija je uspostavila projekt ‘Liječnik na radnome mjestu’. Jedanput godišnje liječnik medicine rada obiđe svaku organizacijsku jedinicu i za vrijeme radnog vremena oko sat vremena neobavezno porazgovara sa zaposlenicima i njihovim rukovoditeljima. Teme su različite, od mikroklimatskih uvjeta, osobnih zaštitnih sredstava, međuljudskih odnosa, preko ergonomije, radnog vremena do problema ishrane i zdravstvenih problema. Projekt je naišao na dobar odaziv, a rukovoditelji mogu dobiti bolji uvid u probleme grupe”, napominje Lipnjak.