BiH, koja po izvješću EU ima najlošiju cestovnu mrežu u Europi, planira gradnju čak 1230 kilometara brzih cesta i autocesta. Plan nije sačinjen na državnoj razini, već je riječ o zasebnim planovima dvaju bh. entiteta. Premda BiH ima ministarstvo prometa i veza, planiranje i gradnja cestovne infrastrukture u nadležnosti je entiteta. Tako i autocesta na koridoru Vc, definiran na Helsinškoj konferenciji 1997., u dijelu koji prolazi kroz FBiH gradi FBiH, a u dijelu koji prolazi kroz RS gradi Republika Srpska.

Ravnomjeran razvoj
I dok je RS već potpisao ugovor s austrijskim Strabagom koji je dobio koncesiju za gradnju autocesta u Republici Srpskoj ukupne dužine 430 kilometara, FBiH tek sad je definirala strategiju i akcijski plan, prema kojem ovaj bh. entitet u idućih 25 godina planira sagraditi dvostruko više, čak 800 kilometara, autocesta i brzih cesta. Parlament FBiH trebao bi na sljedećoj sjednici usvojiti dokument kojim je predviđeno povezivanje velikih gradova – Sarajeva, Mostara, Zenice i Tuzle autocestama, dok bi se gradovi srednje veličine povezali brzim cestama. “Kako su Sarajevo, Zenica i Mostar uz trasu koridora Vc, u strategiji je definirana i autocesta koja bi koridor spajala s Tuzlom i preko Brčkog produžavala do Orašja te se spajala s koridorom X”, kaže direktor Direkcije autocesta FBiH Erdal Trhulj. Definirana je i dionica Jadransko-jonske autocesta od Počitelja k Stocu i Neumu, koja obilazi Hutovo blato i nastavlja obodom Popova polja u pravcu Trebinja, s vezom na Dubrovnik i Crnu Goru. Brzim cestama je predviđeno povezivanje Lašve i Donjeg Vakufa, jednog od najprometnijih pravaca u FBiH. Ta bi se cesta nastavljala preko Bugojna i Livna prema Splitu. Zamišljeno je i povezivanje Bihaća preko Mrkonjić-Grada, Jajca i Travnika s koridorom Vc. Ta bi se brza cesta ponovno odvajala od koridora Vc kod Sarajeva i išla u pravcu Goražda i tromeđe BiH, Srbije i Crne Gore. U strategiji je iscrtana i brza cesta od Mostara do Širokog Brijega, zatim Gruda pa do Splita. “Jedina razlika između brze ceste i autoceste je što brza cesta nema zaustavnu traku”, objašnjava Trhulj. Trhulj kaže da te ceste prolaze područjem svih kantona, što će omogućiti ravnomjeran razvoj FBiH. Dodao je i da će FBiH do kraja godine morati definirati prioritete gradnje.

Ravnomjeran razvoj
I dok je RS već potpisao ugovor s austrijskim Strabagom koji je dobio koncesiju za gradnju autocesta u Republici Srpskoj ukupne dužine 430 kilometara, FBiH tek sad je definirala strategiju i akcijski plan, prema kojem ovaj bh. entitet u idućih 25 godina planira sagraditi dvostruko više, čak 800 kilometara, autocesta i brzih cesta. Parlament FBiH trebao bi na sljedećoj sjednici usvojiti dokument kojim je predviđeno povezivanje velikih gradova – Sarajeva, Mostara, Zenice i Tuzle autocestama, dok bi se gradovi srednje veličine povezali brzim cestama. “Kako su Sarajevo, Zenica i Mostar uz trasu koridora Vc, u strategiji je definirana i autocesta koja bi koridor spajala s Tuzlom i preko Brčkog produžavala do Orašja te se spajala s koridorom X”, kaže direktor Direkcije autocesta FBiH Erdal Trhulj. Definirana je i dionica Jadransko-jonske autocesta od Počitelja k Stocu i Neumu, koja obilazi Hutovo blato i nastavlja obodom Popova polja u pravcu Trebinja, s vezom na Dubrovnik i Crnu Goru. Brzim cestama je predviđeno povezivanje Lašve i Donjeg Vakufa, jednog od najprometnijih pravaca u FBiH. Ta bi se cesta nastavljala preko Bugojna i Livna prema Splitu. Zamišljeno je i povezivanje Bihaća preko Mrkonjić-Grada, Jajca i Travnika s koridorom Vc. Ta bi se brza cesta ponovno odvajala od koridora Vc kod Sarajeva i išla u pravcu Goražda i tromeđe BiH, Srbije i Crne Gore. U strategiji je iscrtana i brza cesta od Mostara do Širokog Brijega, zatim Gruda pa do Splita. “Jedina razlika između brze ceste i autoceste je što brza cesta nema zaustavnu traku”, objašnjava Trhulj. Trhulj kaže da te ceste prolaze područjem svih kantona, što će omogućiti ravnomjeran razvoj FBiH. Dodao je i da će FBiH do kraja godine morati definirati prioritete gradnje.