Prema Ustavu Republike Hrvatske, županije, gradovi i općine jedinice su lokalne samouprave. Sustav lokalne uprave i samouprave ustrojen je 1992. godine i početno je brojčano stanje bilo 418 općina i 68 gradova. S vremenom se broj gradova i općina povećao i danas je gradova 127, a općina 429. Od početnih 486 teritorijalnih jedinica (općina i gradova) danas ih imamo 70 više, i to ukupno 556, s tim da je Zagreb istodobno grad i županija. Uz Zagreb, još su tri velika grada: Split, Rijeka i Osijek.

Kad tome dodamo i 21 županiju, moramo konstatirati veoma veliku decentraliziranost mnogih poslova, koji su prebačeni na razinu općina i gradova, što ima i svojih prednosti, ali i nedostataka ako teritorijalne jedinice nemaju ekonomskih potencijala da financiraju sve funkcije koje im po zakonu pripadaju.Sa gustoćom naseljenosti od 78,4 stanovnika na kvadratni kilometar Hrvatska se ubraja u rjeđe naseljena područja Europe što izaziva određene probleme racionalnosti infrastrukturnih sustava ali predstavlja i prednost očuvanog i neopterećenog prostora. Razlike naseljenosti su velike tako da je na sjeverozapadnom području gustoća stanovnika na kvadratni kilometar, a u Lici, Gorskom Kotaru i otocima i manja od 20 stanovnika na kvadratni kilometar. U teritorijalno malim jedinicama lokalne uprave, općinama prosječno živi 3148 stanovnika, a čak tridesetak općina ima manje od tisuću stanovnika.Na području tih jedinica imamo zaposlene u lokalnoj upravi, u policiji, upravama prihoda, školstvu, zdravstvu i drugim službama koje se financiraju iz proračuna te onaj dio zaposlenih koji stvara nove vrijednosti, kao što su privatna poljoprivredna kućanstva, obrtnici i slobodne profesije, zaposleni u bankama i osiguranju te zaposleni kod poduzetnika nefinancijskoga sektora. Jasno je da su pružanje javnih usluga i njihova kvaliteta u ovisnosti o mogućnosti financiranja, tj. prihodima koje općina ili grad ostvari, za što je najbolji pokazatelj bruto dohodak po stanovniku.

Jedan od najvećih bruto dohodaka po stanovniku ima Grad Varaždin, dok je popis onih čiji je bruto dohodak nedovoljan za financiranje svih funkcija, dugačak. Zato središnja država dijeli određene porezne prihode sa županijama, gradovima i općinama, a osim toga lokalnim jedinicama pomaže i tekućim dotacijama. Usprkos tome pojedine općine/gradovi i dalje nemaju dovoljno sredstava za financiranje adekvatnih javnih usluga. Prema izračunima Instituta za javne financije, razlike između rashoda općina i gradova po stanovniku su u pojedinim slučajevima preko 100 puta.Financijski rezultati poslovanja poduzetnika nefinancijskoga sektora (bez banaka i društava za osiguranje) po općinama i gradovima u 2008. godini, dokumentiraju da velik dio teritorijalnih jedinica nema ekonomske potencijale da se samostalno financira bez pomoći iz državnoga ili županijskoga proračuna. Analiza osnovnih financijskih rezultata poduzetnika u 2008. godini po gradovima/općinama pokazala je veoma velike razlike u regionalnoj razvijenosti Hrvatske, u kojoj dominantnu ulogu imaju poduzetnici Grada Zagreba, i to po svim kriterijima: broju zaposlenih, ukupnom prihodu i neto dobiti. Analiza broja zaposlenih kod poduzetnika obveznika poreza na dobit po općinama/gradovima pokazuje da je na području 181 općine i grada u 2008. godini bilo do sto zaposlenih, od 100 do 1000 zaposlenih bilo je u 277 općina i gradova, od 1000 do 5000 zaposlenih bilo je u 84 općine ili grada, a samo 24 općine ili grada imaju više od 5000 zaposlenih, od kojih jedino Grad Zagreb ima više od 50.000 zaposlenih, neusporedivo više, točnije 365.072. Iza Zagreba, po broju zaposlenih kod poduzetnika, slijedi Split sa 44.377 zaposlenih i Rijeka sa njih 36.079. Deset najvećih gradova prema broju zaposlenih imalo je čak 563.184 zaposlena, što je 60,3 posto ukupno zaposlenih kod svih poduzetnika u općinama i gradovima Hrvatske u 2008. godini.

Poduzetnici Rovinja vodeći
Ukupna neto dobit svih poduzetnika u Republici Hrvatskoj iznosi 17,2 milijarde kuna, od čega su poduzetnici Grada Zagreba ostvarili više od 60 posto tj. 11,7 milijardi kuna. U 2008. godini je od 556 gradova/općina njih 378 poslovalo s neto dobiti (dobit razdoblja − dobit nakon oporezivanja minus gubitak razdoblja), a njih 178 s neto gubitkom.Usporedimo li rang-listu 5 najvećih gradova/općina po kriteriju neto dobiti njihovih poduzetnika u 2008. godini s istom takvom listom na osnovi podataka za 2007. godinu, uočit ćemo da su poduzetnici Grada Zagreba (1.), Rovinja (2.) i Varaždina (4.) zadržali svoje pozicije, a poduzetnici Dubrovnika na trećoj su poziciji, na kojoj su zamijenili poduzetnike Šibenika, a poduzetnici grada Velike Gorice na petome su mjestu, na kojem su prošle godine bili poduzetnici Rijeke. Samo poduzetnici sedam gradova ostvarili su neto dobit veću od 300 milijuna kuna. Svega 14 gradova ili općina, tj. njihovi poduzetnici, imalo je neto dobit od 100 do 300 milijuna kuna, poduzetnici deset gradova odnosno općina imali su neto dobit od 50 do 100 milijuna kuna, 245 gradova ili općina imalo je neto dobit od 1 do 50 milijuna kuna, a poduzetnici 101 grada odnosno općine imali su godišnju neto dobit manju od milijuna kuna. U isto vrijeme na području 178 gradova odnosno općina poslovali su poduzetnici čiji su gubici bili veći od dobiti poduzetnika odnosnih gradova/općina, pa je ukupan rezultat bio neto gubitak. Najmanji neto gubitak (1619 kuna) imala je općina Pojezerje smještena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U toj je općini prošle godine poslovao svega jedan poduzetnik, koji nije imao zaposlenih u 2008. godini. Najveći neto gubitak u 2008. godini iskazali su poduzetnici u Novom Vinodolskom, i to 464,2 milijuna kn, slijede poduzetnici Trogira sa 298,7 milijuna kuna neto gubitka, Siska sa 162,8 milijuna kn i Općine Pićan sa 144,7 milijuna kuna. Najveći neto gubitak po zaposlenome u 2008. godini (čak 2.604.718 kuna) imali su poduzetnici u Općini Donji Lapac, koja pripada Ličko-senjskoj županiji, zatim poduzetnici općine Gradec (777.223 kune), Novog Vinodolskog (613.173 kune) i poduzetnici Općine Pićan (287.031 kuna).

Grad Zagreb uvjerljivo prvi
Pokazatelji poslovanja poduzetnika Hrvatske po gradovima/općinama pokazuju velike razlike po razvijenosti i uspješnosti poslovanja poduzetnika obveznika poreza na dobit. Dominantna je uloga Grada Zagreba, koji je, poslovanjem 29.273 poduzetnika sa 365.072 zaposlena, u 2008. godini ostvario ukupan prihod od 367 milijardi kuna te neto dobit od 11,7 milijardi kuna. Grad Zagreb je u broju poduzetnika Hrvatske imao udjel od 32,7 posto, u broju zaposlenih od 39,1 posto, u ukupnome prihodu od 51,7 posto i u ukupnoj neto dobiti poduzetnika Hrvatske od 67,9 posto.Rezultati poslovanja mjere se prema sjedištu tvrtke, a Zagreb je sjedište velikih tvrtki koje posluju na području cijele Hrvatske (kao što su, primjerice, Ina, Konzum, Hrvatske željeznice, Hrvatske šume itd.), pa teritorijalni raspored pokazatelja poslovanja poduzetnika nije sasvim točan. I kada bismo otklonili određene metodološke slabosti ovog prikaza, možemo konstatirati da bi uloga poduzetnika Zagreba u gospodarstvu Hrvatske i dalje bila najveća. Kako bi se smanjile velike razlike u razvijenosti Hrvatske i dominacija Zagreba, potrebno je izdvojiti grupu prioritetnih lokalnih središta u kojima bi se stvorili uvjeti za pokretanje gospodarstva, ostanak sadašnjih i dolazak novih stanovnika u ta područja jer bi bilo nerealno ulagati u razvoj, obnovu i izgradnju svih naselja te njihov gospodarski razvitak.

(PD & Fina)

činjenice

Pojezerje bez zaposlenih
Deset najvećih gradova u Hrvatskoj prema broju zaposlenih imalo je čak 563.184 zaposlena, što je 60,3 posto ukupno zaposlenih kod svih poduzetnika u općinama i gradovima Hrvatske u 2008. godini. Interesantno je naglasiti da je samo općina Pojezerje koja se nalazi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bila bez ijednog zaposlenoga (inače, ta općina ima samo jednog poduzetnika), a da su u općini Vrhovine bila svega dva zaposlena. Ukupno u trinaest općina bilo je manje od 10 zaposlenih.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu