Rizik od srčanog udara udvostručen je kod muškaraca s dijagnosticiranom anginom pectoris koji istodobno imaju tri puta veće šanse umrijeti od srčane bolesti nego žene s istom dijagnozom. To je pokazalo najnovije istraživanje Nacionalnog Irskog Sveučilišta upravo objavljeno u časopisu British Medical Journal, ujedno i prva svjetska studija koja je objedinila podatke primarne i sekundarne zdravstvene zaštite s podacima o smrtnosti kako bi procijenila rizike povezane s anginom pektoris kod oba spola.
Rasprostranjena bolest
Angina je široko rasprostranjena u Velikoj Britaniji i osnovni je pokazatelj ishemične bolesti srca. Posljednje statistike pokazuju da od angine pati 4,8 posto Britanaca i 3,4 Britanki, a u Škotskoj su te brojke za gotovo dva postotka više. Utoliko je važnije da i pacijenti i njihovi liječnici budu upućeni u sve rizike koje spomenuto stanje može izazvati. Ekipa s irskog sveučilišta u studiju je uključila 1,7 tisuću pacijenata iz 40 ordinacija primarne zdravstvene zaštite u Škotskoj prosječne starosti od 62 godine, i svi su imali svježu dijagnozu između siječnja 1998. i prosinca 2001. godine. U studiju su bili uključeni i rizici poput pretilosti ili pušenja, kao i popratne dijagnoze poput dijabetesa ili povišenog tlaka. Sudionici istraživanja promatrani su kroz pet godina i pokazalo se da najveći rizik od srčanog udara imaju stariji muškarci koji su pušači, a veći rizik imali su i muškarci koji su uz sve to imali višak kilograma. Vjerojatnost da se podvrgnu operaciji otvaranja začepljenih arterija odnosno angioplastici ili pak ugradnji premosnice bila je također veća kod muškaraca. Zanimljiv je pritom podatak da niti jedan od spomenutih postupaka nije povezan sa značajnim povećanjem stope preživljavanja. Autori istraživanja pojašnjavaju da se pokazalo kako su spol i način života kod oboljelih od angine snažno povezani s rizikom od srčanog udara. Zaključuju stoga da navedene spoznaje mogu u velikoj mjeri pomoći liječnicima i pacijentima da učinkovitije provode preventivne aktivnosti kod oboljelih od angine.U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti s udjelom od 50 posto u ukupnom mortalitetu 2007. godine. Uzrok su smrti 57,9 posto umrlih žena i 43,4 posto muškaraca. U 2007. godini od kardiovaskularnih bolesti umrlo je 26.506 osoba, s tim da je u žena stopa smrtnosti bila također veća nego kod muškaraca. Vodeće dijagnostičke skupine bile su ishemijska bolest srca s udjelom od 36,5 posto i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 31,4 posto. Zanimljivo je pritom da je prema Europskom atlasu smrtnosti koje je objavio Eurostat Hrvatska prema stopi mortaliteta i načina života izbačena iz kategorije Mediteranskih zemalja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu