U posljednje se vrijeme sve češće spominje revitalizacija jadranskoga prometnog pravca za prijevoz tereta brodovima u što su se vrlo ažurno uključile i hrvatske vlasti uzimanjem kredita za izgradnju nizinske pruge od Botova kraj Koprivnice na mađarskoj granici do Rijeke. Kredit Europske investicijske banke vrijedan 210 milijuna eura bit će samo dio investicije vrijedne osam milijardi kuna koliko će stajati izgradnja te pruge, a ostatak će biti financiran daljnjim zaduživanjem.

Prvi rezultati
Zauzimanje značajnije pozicije sjevernog Jadrana bez sumnje ne ide i bez luka u Kopru, Trstu i Veneciji, koje bi, prema nekim zamislima, trebale tvoriti trapez luka koje bi međusobno surađivale. Kako bi to uopće bilo moguće ostvariti, nije zasad jasno. Samim time, nedavna izjava predsjednika talijanske pokrajine Veneto Giancarla Galana riječkom Novom listu o tome kako Rijeka, Trst i Venecija zajednički mogu konkurirati Rotterdamu zvuči kao znanstvena fantastika. A on je rekao: “Imamo zajedničke ciljeve i interese od velikog značenja, primjerice da luke Rijeka, Trst i Venecija mogu konkurirati Rotterdamu”. Znanstvenom fantastikom ne čini se to isključivo zbog ekonomsko-političkih problema i interesnih lobija s kojima bi se takav projekt morao sukobiti, već i zbog stvarno surove logike brojeva. Tako je rotterdamska luka u 2005. godini pretovarila čak 369 milijuna tona tereta, a sve spomenute jadranske luke zajedno nisu dosegnule ni polovicu toga kapaciteta. Riječani su tako u 2005. pretovarili blizu 12 milijuna tona, jednako kao i Kopar, tršćanska luka imala je 47 milijuna tona tereta, a luka u Veneciji pretovarila je nešto manje od 30 milijuna tona tereta. O suradnji se od samih predstavnika luka ionako ne može čuti ništa, pa se čini kako je Galanova nepromišljena izjava plod mašte više-manje optimističnog populista.? Ipak, potrebno je reći kako luka Rijeka unatoč tome iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate, pa je moguće zaključiti kako su prvi rezultati pompozno najavljivane modernizacije već vidljivi. Najzaslužnijim za takve podatke, prema kojima najveći koncesionar na području luke Rijeka prvu godinu završava s dobiti bez pomoći državnog proračuna, moguće je istaknuti modernizaciju terminala za rasute terete u Bakru i 33 i pol milijuna dolara vrijedan projekt kontejnerskog terminala. Uvedene su i izravne veze s nekim kineskim lukama, od kojih je do Rijeke moguće doći u tri i pol tjedna. Čini se kako je tu i korijen nategnute teze o konkurenciji Rotterdamu jer je do riječke luke moguće doći u pet dana manje nego do Rotterdama, a opet, kapaciteti jadranskih luka su premali za ozbiljnije natjecanje s Rotterdamom. Realizacija 260 milijuna dolara vrijednog projekta Svjetske banke, koji je namijenjen modernizaciji i razvoju lučke infrastrukture u Rijeci, sigurno rasteže u osmijeh lica ljudi u riječkoj “port authority”.

Smanjena dobit
Predsjednik uprave luke Kopar Robert Časar najavljuje koparsku luku kao sredozemnog lidera, a kao glavni uvjet za uspjeh takva projekta navodi izgradnju nove željezničke pruge do Kopra. Nedavno se koparska luka predstavila mađarskim investitorima, a za razvoj su dobili i potporu Europske unije. Dodatni zamah dobiven je i najavom austrijskih političara kako će koparska luka postati glavna pomorska luka za austrijske kompanije. Strategija razvoja luke već je prošla nadzorni odbor luke. Druga investicija kojom će Koprani pokušati povećati svoju konkurentnost je i izgradnja trećeg mola, koja bi trebala biti realizirana do 2008. godine, kada će sadašnji kapaciteti luke biti potpuno ispunjeni. Novac za investiciju vrijednu 100 milijuna eura, kojom bi se kapacitet povećao za 350 tisuća kontejnera godišnje, planiraju osigurati izdavanjem obveznica, kreditom i potporama Europske unije. S druge strane, koparska je luka preplitka za prihvat najvećih brodova. Unatoč optimističnim najavama činjenica je kako je poslovanje koparske luke u 2005. godini slabije od godine prije za pet posto, a dobit većinskih vlasnika manja je za čak 11 posto, pa je sigurno kako su nova ulaganja neophodna da bi se dioničari umirili.

U Aziji najveće svjetske luke

Četrnaest od 20 najvećih svjetskih luka po kontejnerskom prometu smješteno je u Aziji. Promet u skladu s gospodarstvom najviše raste u kineskim lukama. Najznačajnija je kineska luka Guangžou s porastom kontejnerskog prometa od čak 51posto, čime je s ljestvice dvadeset najvećih izbacila čak i Tokio. S prometom od 23,2 milijuna kontejnera sada je prvi Singapur, a drugi je Hong Kong s 22,5 milijuna kontejnerskih jedinica. U usporedbi s njima, broj od 9,47 milijuna kontejnera u golemom Rotterdamu ne djeluje impresivno.