Obnovljivi izvori energije predstavljaju potencijal koji će u budućnosti značajno participirati u strukturi zadovoljavanja energetskih potreba.

Ulazak Hrvatske u EU značajno će doprinijeti povećanju korištenja obnovljivih izvora. Danas su očekivanja veća nego što sadašnje tehnologije mogu pružiti, ali s obzirom na kontinuirani napredak tehnologija može se s velikom vjerojatnošću očekivati da sadašnja očekivanja u narednih 20-30 godina neće više biti nerealna. Prema sadašnjim ekonomskim odnosima u energetici obnovljivi izvori energije su skuplji od fosilnih izvora ili nuklearnih elektrana, pa će porast cijena energije povoljno utjecati na ekonomiju korištenja obnovljivih izvora, jer će smanjiti ili dokinuti potpore, a postrojenja koja koriste obnovljive izvore bit će konkurentna. Najveći poticaj korištenju obnovljivih izvora dat će dogovor o očuvanju klime u Kopenhagenu u prosincu 2009. godine, koji može dovesti do realnije cijene energije koja uključuje stvarne troškove zaštite okoliša i očuvanja klime. Za očekivati je da će se napraviti tehnološki iskorak u pravcu ublažavanja ili eliminiranja negativnih utjecaja u proizvodnji energije kod onih tehnologija koje su ovisne o klimatskim promjenama (sunce, vjetar i druge), prije svega u tehnologijama skladištenja energije. Očekuje se značajan napredak svih tehnologija. Za Hrvatsku je važno da se što prije priključi tehnološkom razvoju obnovljivih izvora, jer će najveću ekonomsku korist imati proizvođači opreme i uređaja.

Rast svijesti potrošača
Posebno se očekuje rast svijesti o očuvanju klime i odgovornosti prema korištenju obnovljivih izvora energije, ne samo u kategoriji ekonomskog interesa, nego i doprinosa svakog građanina i tvrtke. U budućnosti se očekuje da će interes za korištenje obnovljivih izvora kod građana i tvrtki ići ispred realne ekonomije, kao posljedica podizanja kolektivne svijesti o vlastitom doprinosu očuvanju klime. Kod daljnjeg iskorištavanja hidroelektrana potrebno je da u kreiranju tehnički rješenja sudjeluju i eksperti za projektiranje i zaštitu okoliša, kako bi se iznašla rješenja prihvatljiva s društvenog i energetskog stajališta. Kod hidroelektrana je potrebno u primjereno kratkom vremenu zaštititi potencijalne lokacije, jer se drugim namjenama terena smanjuje potencijal izgradnje hidroelektrana. Najbolji primjer su hidroelektrane na Savi, ako se u narednih nekoliko godina ne definiraju usuglašeni planovi svih zainteresiranih, od tih lokacija za izgradnju hidroelektrana neće biti ništa.Ključnu ulogu u znatnijem korištenju energije vjetra u Republici Hrvatskoj imat će, uz ekonomsko-financijske mjere, rješavanje problema integracije vjetroelektrana u elektroenergetski sustav kroz razvoj i unaprjeđenje dosadašnje prakse te implementaciju naprednih mjera regulacije koji uključuje prognozu proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana. Daljnji porast korištenja Sunčeve energije u bližoj budućnosti očekuje se prvenstveno u malim sustavima instaliranim na postojeće stambene i komercijalne objekta kao dio distribuiranog sustava proizvodnje energije. Značajnije instaliranje fotonaponskih sustava očekuje se nakon pada cijena njihove proizvodnje. Korištenje sunčevih kolektora značajnije će rasti. Geotermalna energija, premda u lokalnim okvirima na područjima nalazišta korisna i zanimljiva potencijalnim investitorima, zbog visokih specifičnih ulaganja, vjerojatno neće imat znatniju ulogu u energetskom sektoru Hrvatske, ali svaki potencijal treba iskoristiti ako je to ekonomski opravdano. Iskorištavanje energije biomase bit će jedan od vrlo važnih parametara u održivom razvoju ruralnih područja, gospodarenju otpadom te poljoprivredi i šumarstvu. Stoga je potrebno odgovarajuću pažnju posvetiti uvrštavanju proizvodnje energije iz biomase i integrirati je u planiranje razvoja ostalih sektora.

Pozitivan smjer
Ocjena je za proteklo razdoblje je da je napravljeno koliko je bilo moguće u zadanom okviru. U posljednjih desetak godina stvari se postupno mijenjaju u pozitivnom smjeru po svim elementima. Mijenja se društvena svijest o potrebi većeg korištenja obnovljivih izvora, uređuje se pravni sustav, pokreću se istraživanja, razvoj i proizvodnja opreme i uređaja, raste interes lokalne zajednice za korištenje obnovljivih izvora, sve je veći interes građana i poduzetnika za ulaganje.

dr. sc. Goran Granić ravnatelj je Energetskog instituta Hrvoje Požar i član Redakcijskog savjeta Poslovnog dnevnika

Energija sunca

Jeftiniji moduli
U budućnosti treba očekivati daljnji razvoj fotonaponske tehnologije koji će rezultirati padom cijena fotonaponskih modula i povećanjem učinkovitosti pretvorbe. Pad cijena fotonaponskih modula pratit će njihova sve veća primjena, pogotovo u stambenim objektima kao dijela sustava za distribuiranu proizvodnju električne energije. Uz primjenu fotonaponskih sustava, očekuje se nastavak rasta korištenja sunčevih toplinskih kolektora.

Najavljeni kapaciteti
Odnosi se to kako na stambene objekte, tako i na industriju i turizam. S više od 1500 MW kapaciteta u razvoju, te preko 6000 MW najavljenih kapaciteta, sunčeve termoelektrane će zauzeti zamjetan udio u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Njihova prednost nad klasičnom fotonaponskom tehnologijom je mogućnost skladištenja toplinske energije umjesto klasičnih spremnika električne energije (električni akumulatori, zamašnjak).

Tržište nekretnina

Najteže je pronaći zemljište koje ima smisla razvijati, i ono koje izgleda savršeno često skriva ograničenje

Vrijednost vozila

Dugoročna pouzdanost postaje jedan od ključnih kriterija pri izboru automobila

Geotermalni izvori

Problematična tektonska aktivnost
Više od 50 godina geotermalnog istraživanja pokazalo je da su značajniji izvori geotermalne energije usko povezani s područjima jače tektonske aktivnosti. Čak i kada se pronađu zadovoljavajuće temperature produktivnost bušotina često je nedovoljna za ekonomsko korištenje izvora. Istraživači ulažu napore u metode za povećanje izdašnosti geotermalnih izvora.

Prava temperatura
Nužno je razviti bušaće metode niskih troškova kojima će se moći dosegnuti geotermalna ležišta odgovarajuće temperature u područjima s normalnim geotermalnim gradijentima. U Hrvatskoj će se temeljiti na već izrađenim bušotinama.

Vjetroelektrane

Ključ je politička potpora
Industrija vjetra danas je dobro organizirana te u pogledu očekivanja u budućnosti, čak i u vrijeme globalne recesije, vlada optimizam. Politička potpora koju imaju obnovljivi izvori energije u Europi kroz nedavno donesenu Direktivu 2009/28/EC o promociji obnovljivih izvora, koja postavlja cilj od 20 posto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji 2020. godine, ali isto tako i potpori koju obnovljivi izvori uživaju u SAD te Aziji, usmjerava pažnju velikih investitora prema sektoru vjetroenergetike, pri čemu se ulaže i u razvoj same vjetrotehnologije. Fokus trenutno jest na poboljšanju ponašanja vjetroelektrana u mrežnom okruženju

Interes ulagača
Hrvatska ima dobre prirodne uvjete za korištenje energije vjetra, kao i velik, neiskorišten prostor koji danas-sutra može postati pozornica za projekte vjetroelektrana. Sve to je – uz postojeći zakonodavni okvir te utvrđene uvjete privređivanja za projekte obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj – do sada privuklo znatan interes potencijalnih ulagača. Sagledavanje mogućnosti i budućih ciljeva za korištenje energije vjetra u Hrvatskoj u ovome času više nije pitanje pomanjkanja projekata i ulagačkog kapitala, nego spremnosti da se razvoj cijelog sustava uskladi sa zahtjevima tehnologije, odnosno karakteristikama rada vjetroelektrana.

Hidroekektrane

Višenamjenski objekti
S obzirom na to da gradnja hidroelektrana obično predstavlja značajne zahvate u prostoru i većina potencijalnih lokacija za ovakve objekte je već iskorištena, te imajući u vidu sve restriktivnija ograničenja zaštite prirode i okoliša, u budućnosti se sve više može očekivati realizacija takvih projekata uglavnom kroz višenamjenske objekte. Pri tome njihova temeljna funkcija ne mora biti proizvodnja električne energije, već neki drugi aspekt vezan uz vodne resurse: zaštita od štetnog djelovanja voda, stvaranje uvjeta za povećanje proizvodnje zdrave hrane navodnjavanjem, odvodnjom i ribogojstvom, razvoj infrastrukture izgradnjom vodovodne mreže i prometnih građevina.

Napajanje malih pogona
Kao posebnost izdvajaju se male hidroelektrane, koje (osim uz prethodno navedene) mogu ostvariti i dodatne sinergičke učinke u ruralnim i nerazvijenim područjima, i to na način da osiguravaju električnu energiju za manje proizvodne pogone na lokacijama gdje ne postoji razvedena električna mreža, odnosno realizacija pristupa mreži bi bila preskupa (kao jedan od primjera bio bi postrojenje pilane s finalnom obradom drva u kombinaciji s malom hidroelektranom koja podmiruje energetske potrebe tog postrojenja). Također kao jedna od interesantnih primjena malih hidroelektrana može se zamisliti ugradnja malih turbina u objekte starih mlinica radi očuvanja kulturne baštine te oživljavanja seoskog turizma.