Desetak dana nakon odluke Uprave Petrohemije da se proizvodnja zaustavi na mjesec dana, nazire se kraj agoniji ove pančevačke tvrtke. Zamjenik glavnog direktora Ljubenko Martinović izjavio je da su obavljeni razgovori s najvažnijim vjerovnicima (NIS, Lukoil, Rompetrol, Ina) i da u tvrtki očekuju da će srbijanska vlada osigurati 20 milijuna eura za početak proizvodnje.

Velik minus
Planirano je da pogoni počnu s radom krajem srpnja ili početkom kolovoza i da se mjesečno proizvodi 45.000 tona raznih kemikalija. U međuvremenu se mora pripremiti velika unutarnja reorganizacija jer je Vlada zatražila da poduzeće napusti nešto više od petine zaposlenih, odnosno oko 500 radnika. Također se traži da se smanji iznimno visok prosjek plaća koji prelazi 70.000 dinara (750 eura). Proizvodnja u postojećim uvjetima nije imala smisla. Tvornica je pravila mjesečni gubitak i do sedam milijuna eura. Dug se gomilao tako da su obveze prema glavnim vjerovnicima, među kojima je i Ina, dostigle 210 milijuna eura. U ponedjeljak u Ini nismo uspjeli doznati točan iznos duga niti koliko hrvatska kompanija čeka na njegovo plaćanje. Zato se prekid proizvodnje pokazao kao jedino rješenje za zaustavljanje agonije, da bi se, kako je objasnio glavni direktor Slobodan Adžić, u pregovorima sa strateškim partnerima i državom, kao većinskim vlasnikom, mogao pronaći model za nastavak proizvodnje, ali bez gubitka. Godišnji proizvodni potencijal Petrohemije je oko 800.000 tona raznih kemikalija. Temeljni problem toga petrokemijskog sustava bilo je osiguranje sigurne opskrbe sirovinama i održavanje kontinuiteta proizvodnje.

Osiguran plasman
Da se u tome uspijevalo, drugi po snazi srpski izvoznik (207,2 milijuna eura u 2007. i 168 milijuna u prva tri tromjesečja 2008. godine), mogao je računati na još veći učinak na stranim tržištima. Najveći kupci bili su u Njemačkoj kamo je odlazilo 31 posto izvoznih porudžbina te u Italiji sa 15 posto i Hrvatskoj sa 11 posto. Međutim, Petrohemija je, bez obzira što plasmani nisu bili problem, lani imala gubitak od 99 milijuna eura, da bi u prvom tromjesečju ove godine financijski minus uvećala za još 35 milijuna. Zbog sve lošijih odnosa s NIS-om Petrohemija se u nabavi okrenula regionalnim naftnim tvrtkama poput Rompetrola i Ine i od njih dobivala benzin koji se sada mora platiti.