Oko 75.000 hrvatskih poduzetnika predalo je svoja prošlogodišnja financijska izvješća Financijskoj agenciji (Fina), a manjka ih još 10-ak tisuća. Riječ je o novoj obvezi za trgovačka društva, trgovce pojedince i obrtnike u sustavu poreza na dobit. Kako svi moraju od poslovne 2008. predavati svoje financijske izvještaje za javnu objavu kroz Registar godišnjih financijskih izvještaja (RGFI), koji vodi Fina, a rok je istekao 30. lipnja (osim za konsolidirana izvješća), iščekuje se lavina javnih objava svih vrsta poslovnih podataka. U Fini kažu kako su zasad objavili GFI-e za 29.928 poduzetnika te da će uskoro javnosti biti dostupni i ostali. Kako ih je Fina dužna javno publicirati u roku od 30 dana od dostave, procjenjuje se da bi do rujna novi registar funkcionirao u cijelosti. Pritom se usluga korištenja nikome neće naplaćivati jer, ističu mnogi, naplata objave bila je u planu, no ministar financija Ivan Šuker odustao je od novog nameta za poduzetnike. “Što se tiče Fininih kapaciteta za primitak, obradu i pripremu dokumentacije za javnu objavu, Fina ih ima i postupit će u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Dokumentaciju je potrebno pripremiti, a to je prilično složen proces s obzirom na količinu dokumentacije i različite formate u kojima se ona predaje te zahtijeva određeno vrijeme”, tvrde u Fini.

Pad prihoda od naknada
Ivica Pervan s Ekonomskog fakulteta u Splitu tvrdi da je izvjestan pad potražnje za najjednostavnijim informacijama tipa Bon 1. To znači da će punom primjenom novoga strogog režima i Fina pretrpjeti pad prihoda u dijelu naknada. Primjerice, naknade za korištenje bilanci i računa dobiti i gubitka velikih i srednje velikih poduzetnika dosad je naplaćivala, a ti obrasci sada postaju javno dostupni. Stoga Pervan ističe da je nova regulativa iskorak u izvještavanju poslovnih subjekata prema vanjskim korisnicima računovodstvenih informacija, primarno kreditorima, dobavljačima i ostalim vjerovnicima te je izravna posljedica harmonizacije s regulativom EU. “Besplatan pristup podacima internetom će olakšati njihovo korištenje”, tvrdi Pervan, dodajući da je prerano reći u kojoj mjeri će to ugroziti položaj bonitetnih agencija s obzirom na to da će se kod Fine nalaziti sirovi podaci koji će tražiti analize. “Uspoređujući opseg izvještavanja od 2008. u odnosu na staru regulativu proizlazi da su zahtjevi opsežniji, posebice za srednje i velike poduzetnike kod kojih se izvještavanje prije svodilo samo na bilancu i račun dobiti i gubitka. Važna novina je obveza izrade bilješki koje bi trebale davati detaljnije razrade glavnih elemenata financijskih izvještaja i računovodstvene politike. No kako je struktura bilješki nestandardizirana, postoji mogućnost da one budu jako kratke i loše izrađene”, kaže Pervan.

Izgledni stečajevi
Računovodstvenog stručnjaka Vladu Brkanića posebno brine otežavanje položaja u poslovanju malih poduzetnika. Domaće male tvrtke su u prosjeku prezadužene, ističe on, navodeći da je lani kod njih omjer između vlastitog financiranja u odnosu na ukupne dugove bio ispod 30 posto, što je graničnik. Kada bilanca sada pokaže prezaduženost, dobavljači i kreditori više neće vjerovali da mogu podmiriti svoje obveze, pa su izgledni stečajevi. “Interes poduzetnika u vezi s javnom objavom je u suprotnosti sa zakonskim rješenjem. U anketi koju sam proveo među njima nijedan nije izrazio zadovoljstvo, nego bi svaki, kada bi mogao, izbjegao javnu objavu. Razlozi su različiti: strah od kriminala, povećana izloženost riziku konkurencije, jer se otkrivaju podaci koji su u većini društava poslovna tajna i ključ uspjeha. Smatraju da bi bilo bolje kad bi se dostupnost izvještaja omogućavala na pisani zahtjev zainteresirane strane, pa bi se u tom slučaju znalo tko je izvještaje preuzeo. Takvo rješenje predviđa i četvrta smjernica EEZ o financijskom izvješćivanju, no naše zakonsko rješenje je puno strože”, smatra Vlado Brkanić.

Zloupotreba podataka

Kazna od 100.000 kuna
U Fini upozoravaju na kaznu do 100.000 kuna koja prijeti ako se podaci ne koristi samo za vlastite potrebe te ih ustupa trećim osobama, distribuira i objavljuje jer to nije dopušteno. Ista je kazna predviđena i za nedostavu kompleta godišnjih financijskih izvještaja i potrebnih priloga u Finu radi javne objave.