UBS AG, najveća europska banka prema vrijednosti imovine, objavila je rekordnu kvartalnu dobit kao rezultat povećanog trgovanja fondovima koje je donijelo dodatnih 114 milijardi švicarskih franaka. Neto dobit porasla je 33 posto na 3,5 milijardi franaka (2,83 milijarde dolara), odnosno 3,39 franaka po dionici. Usporedimo li, prošle se godine taj iznos kretao oko 2,63 milijarde franaka, odnosno 2,48 franka po dionici što dovoljno jasno ilustrira porast koji se dogodio unutar godine dana. Bloombergovi analitičari priznali su kako je kvartalna dobit potukla previđenih tri milijarde te su ujedno izrazili zadovoljstvo takvim uspješnim poslovanjem.

Banka za najbogatije
Izvršni direktor UBS-a Peter Wuffli proširio je sektor upravljanja novcem najbogatijih klijenata s čak devet akvizicija izvan Švicarske u posljednje tri godine, uključujući i dogovor o kupnji Piper Jaffray Cos., brokerske kuće za bogate klijente. Florian Esterer, fond-menadžer u Swisscantu, tvrdi kako je sektor privatnog bankarstva najpozitivniji pomak u konkretnim brojkama. “Ekspanzija banke se konačno isplatila. Strateški je to bio izvrstan potez”, izjavio je Esterer. Manji UBS-ov konkurent Credit Suisse Group također se financijski okoristio rastom tržišta kapitala koje je potaknulo provizije novčanog menadžementa i samo trgovanje vrijednosnim papirima. Tako je ta ciriška banka objavila porast neto prihoda za 36 posto na 2,6 milijardi franaka. Frankfurtski Deutsche Bank, najveća njemačka banka, također je prekjučer objavio porast dobiti od 55 posto te tako zabilježio rekordne poraste u posljednjih pet godina. Prihodi prvog tromjesečja UBS-a uključuju i dodatnih 290 milijuna franaka od prodaje Motor-Columbus AG, švicarske energetske kompanije. Međutim, dionice UBS-a pale su za 2,5 franka, odnosno 1,7 posto na 142 franka. Takav je pad, upozoravaju analitičari, ipak uobičajen u terminima bankarskih cikličkih kolebanja čemu u prilog govori činjenica da je UBS procijenjen na 155 milijardi franaka. Pretporezna dobit upravljanja bogatstvom, uključujući i američku podružnicu, porasla je za 39 posto na rekordnih 1,46 milijardi franaka, a prihodi od investicijskog bankarstva porasli su 34 posto na 1,75 milijardi franaka. Ukupna imovina kojom banka upravlja porasla je 114 milijardi franaka, odnosno 4,3 posto na sadašnjih 2,77 bilijuna franaka. Taj porast također uključuje i 48 milijardi franaka neto novog novca.

Američki skok
Pretporezna dobit je porasla 39 posto na 1,8 milijardi franaka, i to u podružnici koja upravlja investicijama za bogate klijente koji se nalaze izvan SAD-a, gdje se prosječno po klijenetu ulaže oko 10 milijuna franaka. Dobit američke podružnice porasla je 33 posto na 186 milijuna franaka. Prosjek ulaganja po glavi američkih klijenata je oko 800.000 dolara. Podružnica investicijskog bankarstva također je zabilježila svoj najunosniji kvartal potaknut 73-postotnim porastom od trgovanja vrijednosnicama, no u tom sektoru, kako tvrde iz UBS-a, bit će potrebno još raditi.

Stabilniji čak i od Morgana i Goldmana
UBS ima prednost u usporedbi s Credit Suisseom, Morgan Stanleyom i Goldman Sachsom jer je dobit te banke stabilnija zbog njezina fokusiranja na investicijsko, ali i privatno bankarstvo, odnosno na upravljanje novcem bogatih klijenata. Svoju strategiju UBS temelji na manjim akvizicijama poput ove posljednje s Piper Jaffrayom. Takva strategija stavlja UBS unutar sigurnosnoga kruga, izvan domašaja velikih “igrača” kao što su Banco Santandero, BNP Paribas ili Royal Bank of Scotland, koje se šire akvizicijama velikih kompanija što nije uvijek sigurno, a ponekad ni financijski isplativo ulaganje.