Svakoj je dosadašnjoj vladi bio cilj povećanje izvoza i smanjenje trgovinskog deficita s dugoročnim ciljem ostvarenja trgovinskog suficita. Međutim, to svim proteklim vladama nije uspjelo, a to pokazuju i rezultati poslovanja poduzetnika, obveznika poreza na dobit, s inozemnim kupcima i inozemnim dobavljačima u 2008. godini. Naime, poduzetnici ostvaruju dio prihoda na stranom tržištu ali su i korisnici velikog broja roba i usluga porijeklom iz inozemstva. Analiziramo li strukturu ukupnih prihoda poduzetnika obveznika poreza na dobit Hrvatske u posljednjih deset godina možemo konstatirati da su najvažniji poslovni prihodi koji sudjeluju od 92 do 96 posto u ukupnim prihodima, dok ostatak čine financijski i izvanredni prihodi.

Mali broj izvoznika
U 2008. godini poslovni prihodi sudjelovali su sa 96,3 posto udjela u ukupnim prihodima, financijski sa 2,9 posto a izvanredni sa 0,8 posto. Udjel poslovnih prihoda je u 2008. nepromijenjen u odnosu na 2007. godinu, a povećao se udjel financijskih prihoda do je smanjen udjel izvanrednih prihoda. Najveća kategorija u ukupnom prihodu su poslovni prihodi, pa je posebno zanimljiva analiza njihove strukture na prihode na domaćem i inozemnom tržištu i ostale prihode koje čine najvećim dijelom prihodi od kompenzacija i subvencija te ostvareni prihodi na temelju uporabe vlastitih proizvoda, robe i usluga. U proteklih pet godina imamo relativno stabilnu strukturu poslovnih prihoda s malim oscilacijama. Najveći su prihodi na domaćem tržištu, oko 80 posto ukupnih poslovnih prihoda, zatim prihodi na inozemnom tržištu oko 14 posto, a prihodi od kompenzacija, subvencija i ostali prihodi sudjeluju s oko šest posto u ukupnim poslovnim prihodima. Slično je bilo i u 2008. godini, poslovni prihodi na domaćem tržištu sudjelovali su sa 80,1 posto, prihodi na stranom tržištu sa 13,7 posto, a prihodi od kompenzacija i subvencija i ostali prihodi sa 6,2 posto u ukupnim poslovnim prihodima. Poduzetnici obveznici poreza na dobit bez banaka i osiguranja u 2008. prodali su robe i usluga na stranim tržištima za 93,4 milijarde kuna što je povećanje izvoza za 8,5 posto. U isto vrijeme uvezeno je 14,3 posto više robe i usluga za koje je izdvojeno 120,5 milijardi kuna pa je trgovinski deficit bio 27,1 milijarda kuna. Brži rast uvoza od izvoza doveo je do povećanja trgovinskog deficita za čak 40 posto u odnosu na 2007. kada je ostvaren izvoz od 86 milijardi kuna, uvoz od 105,4 milijarde kuna i deficit od 19,4 milijarde kuna. Pogoršana je i pokrivenost uvoza izvozom sa 81,6 posto u 2007. na 77,5 posto u 2008. Ti podaci pokazuju da se nastavio kontinuirani trend ostvarivanja trgovinskog deficita i što je još nepovoljnije smanjena je pokrivenost uvoza izvozom. U 2008. najvećih 100 izvoznika izvezlo je na strana tržišta roba i usluga u vrijednosti od 50,1 milijardi kuna što je prema 2007. godini porast od 11,5 posto i udjel u ukupnom izvozu svih poduzetnika od 53,6 posto. To govori o velikoj koncentraciji izvoza na mali broj poduzetnika. U istom razdoblju 100 najvećih uvoznika uvezlo je robe i usluga u vrijednosti od 53,9 milijardi kuna što je 23,7 posto više nego protekle 2007. i udjel od 44,7 posto ukupnog uvoza svih poduzetnika. Manji izvoz (50,1 milijardu kuna) od uvoza (53,7 milijardi kuna) 100 najvećih izvoznika i 100 najvećih uvoznika u 2008. stvorio je novi trgovinski deficit od 3,6 milijardi kuna a pokriće uvoza izvozom bilo je 93,3 posto. U odnosu na proteklu godinu to je značajno pogoršanje trgovinske bilance 100 najvećih izvoznika i 100 najvećih uvoznika kada je ostvaren suficit od 1,4 milijarde kuna i pokriće uvoza izvozom u cijelosti odnosno 103,2 posto.

Teška će biti i 2009.
U 2008. godini od 89.656 poduzetnika na stranom tržištu svoje robe i usluge prodalo je 11.794 poduzetnika odnosno samo 13,2 posto. Možemo konstatirati da su hrvatski poduzetnici orijentirani više na domaće nego na strano tržište i da mali broj sudjeluje u međunarodnoj razmjeni. Pritom treba naglasiti da više uvoze nego izvoze, te svake godine ostvare trgovinski deficit i time daju svoj doprinos ostvarenje negativne platne bilance zemlje odnosno daju svoj doprinos povećanju inozemnog duga. Nažalost, takvo poslovanje nastavlja se i dalje i to u uvjetima svjetske krize pa se ne očekuju bolji rezultati ni u 2009.