Stara Ljubljanska banka (LB) raspolaže s oko 100 milijuna eura vrijednom imovinom u Hrvatskoj, a u njoj se nalaze i brojne nekretnine koje nisu uknjižene u zemljišnim knjigama. Na tisuće četvornih metara poslovnih prostora LB-e daju u zakup i to u Zagrebu i drugdje u Hrvatskoj, tvrdi odvjetnik Milivoj Žugić koji je pronašao više gruntovno upisanih nekretnina Ljubljanske banke u Hrvatskoj.

Moguća ovrha
“Od čekanja na politički dogovor Hrvatske i Slovenije neće biti koristi, a imovina postoji i štediše trebaju tužiti Ljubljansku banku”, zaključuje Žugić. Takvo rješenje za zakinute hrvatske štediše, a još ih je 130.000, izvedivo je, jer, potvrđuju u Ministarstvu pravosuđa, moguća je ovrha i na vanknjižnom vlasništvu, a to potvrđuju i gruntovni suci. Žugić navodi da je na hrvatskim sudovima predao dokumentaciju o zakupu poslovnih prostora LB-e, te kao primjer navodi poslovni prostor u Zagrepčanki gdje je u najmu automobilski distributer. Ondje potvrđuju najam na toj lokaciji, no direktor Citroën prodajnog salona Davor Dasović nije se ovog trenutka mogao očitovati jer je na putu.“Na imovini LB u Hrvatskoj može se naplatiti velik broj hrvatskih štediša, no moraju podnijeti parnične tužbe i dobiti pravomoćne presude. Ovrha bi se najviše isplatila u slučaju velikog broja tužbi štediša, jer inače, nakon što se namire, ostatak novca pripada LB-u”, kaže Žugić, ne želeći navesti o kojoj je sve imovini riječ jer, tvrdi, nakon što je otkrio u Osijeku nekretnine LB-a, potaknuo je da se na istoj imovini i drugi odvjetnici bore za naplatu njihovih klijenata. Namirenje iz prodaje nekretnine u Hrvatskoj na kojoj je LB bila uknjižena aktualno je i na zgradi bivše filijale LB-e u Osijeku, a naplatu čeka 30-ak vjerovnika. Nekretnina je sudski prodana Hrvatskoj poštanskoj banci za 2,9 mil. kuna. Upravo zbog uspješnih ovrha na imovini LB-e u Hrvatskoj, lani je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odbio odlučivati u predmetu Kovačić i drugi, u kojem je Žugić tražio obeštećenje za nematerijalne štete dvojici štediša. Ta je presuda de facto bila u korist Slovenije jer sud nije uzeo u razmatranje ni jedan drugi hrvatski predmet iako postoji 30-ak hrvatskih tužbi. Tu brojku potvrđuje Štefica Stažnik, pravna zastupnica Hrvatske na Sudu u Strasbourgu. “U jedinom predmetu hrvatskih državljana taj Sud je utvrdio da se dvoje štediša za vrijeme trajanja postupka uspjelo namiriti u Hrvatskoj, te da je nasljednik treće podnositeljice pokrenuo postupak u Hrvatskoj”.

Izbrisani predmet
Stoga je, kaže Stažnik, izbrisao predmet s liste predmeta Suda, a trećepodnositelju poručio da se pokuša namiriti na sudovima gdje su ostali tužitelji bili uspješni. “Sud mu nije zatvorio vrata, već ga je uputio na pravna sredstava koja su mu na raspolaganju na nacionalnoj razini, a onda postoji mogućnost obraćanja Sudu”, kaže Stažnik. U tvrdnje Žugića ne vjeruje Božidar Vukasović, koji zastupa dio bosanskih i hrvatskih štediša u u Italiji i Njemačkoj gdje je LB imala filijale. “Kako Žugić može pričati da ima imovine LB u Hrvatskoj, kad ona ne postoji”, kaže on.

Stara Ljubljanska banka demantira

Ožura protiv Žugića
Suprotno navodima Milivoja Žugića, predsjednik Uprave (stare) Ljubljanske banke Borut Ožura napominje da nije točna informacija da Ljubljanska banka u Hrvatskoj ima nekretnine velike vrijednosti. “Žugićeva je priča neistinita”, kaže Ožura.

Strasbourg je presudio
Ožura kaže da se iz presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, u predmetu koji je Žugić izgubio, vidi da “Slovenija nije odgovorna za staru deviznu štednju, te da je LB ne može isplatiti pošto joj je Hrvatska narodna banka zabranila rad u Hrvatskoj”.