Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Vlada odobrava reprogram kredita samo pojedinim farmerima

Autor: Božica Babić
17. lipanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Većina farmera dizala je komercijalne kredite koji su i nekoliko puta skuplji od onih koje daje HBOR

Revolt poljoprivrednika, prošli tjedan očitovan kroz traktorsku blokadu Ministarstva poljoprivrede, a ovaj kroz (ne)uspjele pregovore najprije u Banskim dvorima te ponovno u resornom ministarstvu, ishodio je tek veću otkupnu cijenu mlijeka. Bit će obračunata za količine isporučene nakon 11. lipnja no, uz ograničen rok trajanja kroz sljedećih šest mjeseci.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Reprogram pojedinima
Traženi reprogram kredita, investiranih u nove farme, neće dobiti svi već samo “pojedini” i to na način da su obvezni plaćati kamate, a moratorij se odnosi isključivo na glavnicu i vezan je za drugo polugodište 2009. Tako stoji u dopisu kojim potpredsjednik Vlade Damir Polančec izvješćuje ministra poljoprivrede Božidara Pankretića o mjerama koje je Vlada voljna provesti s obzirom na zahtjeve farmera. Međutim, Ivica Miketek, predsjednik Udruge mljekara Osječko-baranjske županije upozorava da odgoda plaćanja kredita mora krenuti od 1. srpnja. U protivnom, opominje, mogla bi se opet dogoditi blokada. Miketek podsjeća da se o reprogramu kredita razgovara gotovo godinu dana. Prije osam mjeseci aktualnom ministru uručio je listu financijski posebno ugroženih farmera i dobio pisano jamstvo sa žigom da će s bankama biti dogovoren moratorij. Iako je 190 farmera, navodi, u iznimno kritičnoj situaciji Pankretić nije održao riječ. Na vlastitu primjeru Miketek ilustrira kreditnu nevolju mnogih hrvatskih farmera. Za dvije farme s 250 mliječnih krava i dnevnom proizvodnjom oko 1600 litara mlijeka uzeo je komercijalni kredit od 3,5 milijuna kuna. S rastom kamata povećala se i mjesečna rata s 40 na 50 tisuća kuna. I dok kamate na komercijalne kredite iznose 10-12 posto s nepoznanicom do koje visine će rasti, onima koji su uspjeli dobiti kredit preko HBOR-a kamata se ipak kreće između 2-4 posto, a dulji su i rokovi otplate, pojašnjava Miketek. Čak 80 posto novih farmi, iznosi Miketek, izgrađeno je na komercijalnim kreditima i njihovim vlasnicima država mora dati potporu kako se ne bi dogodila rasprodaja stada klaonicama.

Revolt poljoprivrednika, prošli tjedan očitovan kroz traktorsku blokadu Ministarstva poljoprivrede, a ovaj kroz (ne)uspjele pregovore najprije u Banskim dvorima te ponovno u resornom ministarstvu, ishodio je tek veću otkupnu cijenu mlijeka. Bit će obračunata za količine isporučene nakon 11. lipnja no, uz ograničen rok trajanja kroz sljedećih šest mjeseci.

Reprogram pojedinima
Traženi reprogram kredita, investiranih u nove farme, neće dobiti svi već samo “pojedini” i to na način da su obvezni plaćati kamate, a moratorij se odnosi isključivo na glavnicu i vezan je za drugo polugodište 2009. Tako stoji u dopisu kojim potpredsjednik Vlade Damir Polančec izvješćuje ministra poljoprivrede Božidara Pankretića o mjerama koje je Vlada voljna provesti s obzirom na zahtjeve farmera. Međutim, Ivica Miketek, predsjednik Udruge mljekara Osječko-baranjske županije upozorava da odgoda plaćanja kredita mora krenuti od 1. srpnja. U protivnom, opominje, mogla bi se opet dogoditi blokada. Miketek podsjeća da se o reprogramu kredita razgovara gotovo godinu dana. Prije osam mjeseci aktualnom ministru uručio je listu financijski posebno ugroženih farmera i dobio pisano jamstvo sa žigom da će s bankama biti dogovoren moratorij. Iako je 190 farmera, navodi, u iznimno kritičnoj situaciji Pankretić nije održao riječ. Na vlastitu primjeru Miketek ilustrira kreditnu nevolju mnogih hrvatskih farmera. Za dvije farme s 250 mliječnih krava i dnevnom proizvodnjom oko 1600 litara mlijeka uzeo je komercijalni kredit od 3,5 milijuna kuna. S rastom kamata povećala se i mjesečna rata s 40 na 50 tisuća kuna. I dok kamate na komercijalne kredite iznose 10-12 posto s nepoznanicom do koje visine će rasti, onima koji su uspjeli dobiti kredit preko HBOR-a kamata se ipak kreće između 2-4 posto, a dulji su i rokovi otplate, pojašnjava Miketek. Čak 80 posto novih farmi, iznosi Miketek, izgrađeno je na komercijalnim kreditima i njihovim vlasnicima država mora dati potporu kako se ne bi dogodila rasprodaja stada klaonicama.

Obveza inspekcije
Objede pojedinih dužnosnika, da su neki farmeri sada u problemima jer nepovratna sredstva iz kapitalnih ulaganja nisu potrošili na izgradnju farmi nego su kupovali vikendice i slično Miketek odbija. “Ukoliko ima takvih za njih nije odgovorna nijedna udruga nego resorno ministarstvo i nadležni inspektorat. Zna se kako funkcionira pravna država i što je zadaća njezinih institucija”, kaže Miketek. Da potporu žurno trebaju dobiti poljoprivrednici koji su farme gradili na komercijanim kreditima misli i Ivan Katalinić, ravnatelj Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Od 900 novih farmi 700 je financirano zajmovima komercijalnih banaka, 200 kroz operativni program i uključivanje HBOR-a, iznosi Katalinić. U prosjeku na jednoj farmi je 50 mliječnih krava, a samo kroz operativni program investirano je 350 milijuna kuna. Koliko su se farmeri ukupno zadužili kod komercijalnih bankara? Taj podatak nigdje nije sistematiziran, nepoznat je.

Kreditiranje poljoprivrede

Operativni programi
HBOR kroz 9 kreditnih programa financira poljoprivrednu djelatnost. Unatrag 5,5 godina odobrio je 860 kredita u iznosu 1,2 milijarde kuna. Projekti u poljoprivredi kreditiraju se i kroz druge programe pa je od 2004. do 31.05.2009 ukupno odobreno 1.100 kredita i 2,34 milijarde kuna. U prvih pet mjeseci 2009. odobreno je 40 kredita u vrijednosti 100 mil. kuna, a po svim programima za pet mjeseci 95 kredita i 230 mil. kuna.

Cijena pšenice
Zaključak o visini otkupne cijene žitarica i uljarica odgođen je za 23. lipanj, kada će se predstavnicima Vlade i ratara pridružiti i otkupljivači, neslužbeno je potvrđeno Poslovnom dnevniku u Ministarstvu poljoprivrede.

Autor: Božica Babić
17. lipanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close