Bosna i Hercegovina želi da dionica Jadransko-jonske autoceste od Ploča do Dubrovnika prolazi teritorijem BiH. Ministar prometa i veza BiH Božo Ljubić sastao se u subotu u Mostaru s ministrima prometa i veza Federacije BiH i Republike Srpske Nailom Šećkanovićem i Nedjeljkom Čubrilovićem kako bi ubrzali aktivnosti da Vijeće ministara i entitetske vlade proglase Jadransko-jonsku autocestu projektom od posebnog interesa za BiH i njezine entitete.

Ubrzavanje projekta
“Cilj sastanaka bio je da federalna vlada i vlada Republike Srpske ubrzano donesu odluke da gradnju prometnice proglase od posebnog interesa i da se nakon toga stupi u kontakt s članicama Jadransko-jonske inicijative: Hrvatskom, Albanijom, Crnom Gorom i Grčkom, radi zajedničkih priprema i projektiranja te autoceste”, izjavio je nakon sastanaka ministar Ljubić. Govoreći o važnosti Jadransko-jonske autoceste za BiH, Ljubić je kazao kako će taj prometni pravac pridonijeti ekonomskom razvoju jugoistočne Hercegovine koja je, prema njegovoj ocjeni, demografski i ekonomski devastirano područje. “Ova cesta BiH spaja sa zemljama jugoistočne Europe: Albanijom, Crnom Gorom i Grčkom te na taj način BiH stavlja u centar prometa ove regije”, ocijenio je Ljubić, dodavši kako autocesta također povezuje koridor Vc s jugoistokom Europe. Uoči ovog sastanaka bosanskohercegovački mediji objavili su kako će Republika Hrvatska vjerojatno dobiti koncesiju za gradnju dijela Jadransko-jonske autoceste koja prolazi kroz BiH, čime će ujedno biti riješeni i svi nesporazumi vezani za južnu spojnu točku između dviju država na koridoru Vc. Prema prethodnim najavama federalnog ministra komunikacija Naila Šećkanovića o tome se razgovaralo i na subotnjem sastanku trojice resornih ministara, no što je točno zaključeno nakon sastanaka nije objavljeno. Podsjetimo, o ponudi da se Hrvatskoj da koncesija za gradnju dijela ključne jadranske prometnice preko teritorija BiH predstavnici dviju država su već razgovarali prije dvadesetak dana.

Konkurencija Pločama
Šećkanović drži kako je nov prijedlog dobar te pojašnjava da bi on značio gradnju velike petlje kod Počitelja. Sam magistralni putni pravac kroz BiH, prema njegovim riječima, prolazio bi hercegovačkim zaleđem, odnosno područjem između Stoca i Neuma, te potom između Trebinja i Dubrovnika. Ministar Ljubić pak kaže kako spoj koridora Vc i Jadransko-jonske autoceste ne bi bio kod Počitelja, nego kod mjesta Bijača kako je to i do sada predviđeno unatoč “zalaganjima nekih interesnih skupina u BiH da se ta točka premjesti u zaleđe Neuma”. Problem povezivanja Neuma s ključnim regionalnim prometnim pravcem BiH bi riješila priključnom cestom, pojasnio je ministar Šećkanović. Osim dionice Jadransko-jonske autoceste područjem jugoistočne Hercegovine prolazila bi i željeznička pruga Čapljina – Nikšić za što su u nekoliko navrata snažno zanimanje iskazali i BiH i Crna Gora, koja tom prugom želi omogućiti da izvoz roba iz BiH ide i preko luke Bar, čime bi pločanska luka dobila ozbiljnu konkurenciju. Na subotnjem sastanku u Mostaru najavljeno je da će sredinom iduće godine početi gradnja četiri dionice autoceste na koridoru Vc.

Činjenice

Gradnja četiri dionice koridora Vc
Na subotnjem sastanku u Mostaru najavljeno je da će sredinom iduće godine početi gradnja četiri dionice autoceste na koridoru Vc, i to od granice s Hrvatskom kod Svilaja do Odžaka, zatim od Kaknja do Zenice, od Sarajeva do Tarčina te od Počitelja do Bijače, na južnoj granici s Hrvatskom.

Obveze prema kreditorima
BiH ima obveze prema Svjetskoj banci i Europskoj razvojnoj banci, koje taj projekt kreditiraju s oko milijardu maraka. Naime, te četiri dionice trebale bi biti izgrađene do kraja 2012. godine.